Foto: Magnific
Slučaj na otoku Braču u Supetru, gdje je žena kolabirala pred zaključanim vratima ambulante Hitne pomoći dok je tim bio na drugoj intervenciji, otvorio je pitanje koje se tiče svakoga tko živi na otoku ili u udaljenom mjestu: što učiniti kad pomoć zatreba, a Hitna je već na terenu?
Upravo je to scenarij na koji najavljena reforma pokušava odgovoriti. Ideja je da se na same ulaze u ispostave Hitne postave automatski vanjski defibrilatori (AVD) i videoveza s dispečerom, za Novi list piše Ljerka Bratonja Martinović.
Nacionalni dan hitne medicinske službe: “Ne zovite ako nije uistinu hitno”
Tako bi čovjek koji se nađe pred zatvorenim vratima ipak, prema planu, mogao dobiti stručne upute i pomoć, čak i dok je terenski tim na drugoj intervenciji.
Osim opreme na ulazima, plan predviđa:
Organizaciju hitne medicine na otocima Ministarstvo, kažu, razmatra u okviru cjelokupne Mreže hitne medicine, s obzirom na udaljenosti, prometnu dostupnost i sezonska opterećenja.
Kod srčanog zastoja svaka minuta odlučuje. Danas taj zastoj preživi manje od 10 od 100 ljudi. Prema Hrvatskome kardiološkom društvu, od iznenadnog zastoja srca godišnje umre 9.000 ljudi — jedna osoba svakoga sata; preživi ih oko 900, a moglo bi ih, prema svjetskim iskustvima, i do 4.500.
Defibrilatori nisu novost, u Hrvatskoj ih je od 2013. postavljeno više od 1.000, a uređaj sam procjenjuje srčani ritam i na hrvatskom daje upute, pa ga može upotrijebiti i laik. Pitanje koje ostaje: zašto ih dosad nije bilo na samim ispostavama Hitne.
Ministarstvo je zatražilo očitovanje Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i ispituje dokumentaciju; ako se utvrde nepravilnosti, slučaj ide zdravstvenoj inspekciji. Hrvatski zavod za hitnu medicinu još se nije očitovao.
*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.