Rujan je mjesec u kojem se diljem svijeta dodatno govori o ginekološkim karcinomima, njihovoj prevenciji i važnosti pravodobnog otkrivanja. Upravo se o tim temama danas, 18. rujna, razgovaralo u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma u Zagrebu, gdje je uoči Svjetskog dana ginekološke onkologije održan okrugli stol „Za žensko zdravlje bez stigme i srama“, u organizaciji udruge SVE za NJU.

U ugodnoj atmosferi, ali o ozbiljnim problemima s kojima se žene susreću, razgovarali su Dražan Butorac iz KBC-a Sestre milosrdnice, Kristina Katić iz KBC-a Zagreb, Marko Klarić iz Hrvatskog društva za ginekološku onkologiju, Karin Kuljanić iz Europske organizacije za istraživanje i liječenje raka (EORTC), Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva te Gabrijela Sopta Primorac, ambasadorica World Gynecologic Oncology Daya.

Što se događa sa zdjeličnim dnom nakon poroda? Ginekologinja: „Kada se pojave poteškoće na pregled ne treba čekati godinu ili dvije“

Prevencija i liječenje ginekoloških karcinoma bili su samo jedan dio razgovora. Velik naglasak stavljen je na stigmu i sram koji još uvijek prate ginekološke bolesti, ali i na zdravstvenu pismenost, HPV i mogućnosti prevencije. Upravo zbog srama, straha ili nedovoljne informiranosti žene mogu zanemariti simptome ili odgađati odlazak liječniku, zbog čega je jedna od ključnih poruka skupa bila potreba da se o ginekološkom zdravlju govori otvoreno i bez stigme.

Ginekološki karcinomi i dalje odnose stotine života

Koliko je važno govoriti o prevenciji i pravodobnom otkrivanju ginekoloških karcinoma pokazuju i podaci predstavljeni na skupu. U Hrvatskoj je 2023. godine zabilježeno ukupno 1.727 novih slučajeva ginekoloških karcinoma obuhvaćenih prikazanim podacima, dok je 707 žena umrlo od tih bolesti. Najviše novih slučajeva odnosilo se na rak tijela maternice, njih 850, dok je od raka vrata maternice oboljelo 297 žena, a 98 ih je umrlo. Upravo je rak vrata maternice bio jedna od važnih tema skupa jer je snažno povezan s prevencijom HPV infekcije i cijepljenjem.

Foto: Redakcija

Na važnost prevencije posebno je upozorio Dražan Butorac, koji je među čimbenicima koji mogu negativno utjecati na zdravlje istaknuo i kronični stres.Govoreći o HPV-u, naglasio je kako je cijepljenje jedan od ključnih alata prevencije o kojem treba otvoreno razgovarati želimo li smanjiti broj karcinoma povezanih s HPV-om. 

Kao primjere zemalja koje su zahvaljujući visokoj procijepljenosti uspjele znatno smanjiti pojavnost takvih karcinoma naveo je Sloveniju, Maltu i Švedsku. Hrvatska je, smatra Butorac, još daleko od takvih rezultata, no upravo skupovi poput ovoga mogu pridonijeti boljoj zdravstvenoj pismenosti i razumijevanju koliko važnu ulogu cijepljenje protiv HPV-a ima u prevenciji bolesti.

Stigma je i dalje velika prepreka

Brojke, međutim, pokazuju samo jedan dio problema. Na skupu je upozoreno da dijagnozu ginekološkog karcinoma mogu pratiti internalizirani sram, samostigmatizacija, socijalna izolacija i gubitak podrške, kao i poteškoće povezane sa seksualnim zdravljem. Stigma tako nije samo društveni problem, već može dodatno otežati razdoblje u kojem se žena već suočava s dijagnozom i liječenjem. 

Na problem šutnje koja još uvijek prati ginekološke karcinome upozorila je i Gabrijela Sopta Primorac, istaknuvši kako žene treba više educirati i ohrabrivati da prepoznaju simptome, pravodobno dođu na pregled i ne zanemaruju promjene koje primijete.

Foto: Redakcija

Posebno je naglasila važnost prehabilitacije i rehabilitacije, odnosno podrške koja ne bi trebala prestati završetkom liječenja. Ginekološki karcinomi, objasnila je, ne pogađaju samo fizičko zdravlje. Mogu snažno utjecati na doživljaj vlastitog tijela, seksualnost, hormonalne promjene i emocionalno stanje. Neke žene nakon odstranjenja maternice ili jajnika govore i o osjećaju gubitka dijela vlastitog ženskog identiteta.

„Podrška pacijentici treba postojati i nakon liječenja, a ne samo za vrijeme liječenja. Skrb mora biti usmjerena na pacijenticu jer je njezin život najvažniji“, naglasila je.

Jednako važnim smatra i da kvaliteta liječenja ne ovisi o mjestu stanovanja. Najbolja moguća skrb trebala bi biti dostupna svakoj pacijentici, bez obzira na to iz kojeg dijela Hrvatske dolazi, zbog čega je potrebno osigurati ujednačenu kvalitetu skrbi na nacionalnoj razini.

Foto: Redakcija

Na važnost podrške pacijenticama nadovezala se i Karin Kuljanić, koja je posebno istaknula ulogu psihoonkologije te važnost brige o psihičkom zdravlju tijekom i nakon liječenja: “Mnogo puta mi se dogodilo da sretnem pacijentice nakon nekog vremena, nakon što su preživjele bolest, i da mi kažu koliko im je značio naš razgovor. Značilo im je da ih je netko saslušao, savjetovao i pomogao im da se bore.”

Dr. Majana Soče: Radioterapija ne boli i ne čini vas "radioaktivnima"

Zbog toga smatra da je iznimno važno da psiholozi budu prisutni na onkološkim odjelima i dostupni pacijenticama tijekom njihova puta kroz bolest. Pritom ne postoji jedno rješenje koje odgovara svima jer je, kako je naglasila, svaka pacijentica posebna, baš kao što su različiti njezin doživljaj bolesti, potrebe i način suočavanja s dijagnozom.

„Nije važan samo ishod liječenja. Važna je i kvaliteta života žene tijekom bolesti, ali i nakon što liječenje završi“, naglasila je, ističući da psihološka podrška zato treba biti sastavni dio skrbi za onkološke pacijentice.

Prevencija, pravodobno prepoznavanje simptoma, dostupnost kvalitetne skrbi te psihološka podrška tijekom i nakon liječenja jednako su važni dijelovi brige o ženama. A prvi korak prema tome, zaključeno je, ostaje otvoreno govoriti o bolestima koje još uvijek prečesto prate stigma i sram.