Tijekom lipnja ove godine na bolovanju je bilo 1.027 zaposlenika Kliničkog bolničkog centra Split, što predstavlja gotovo četvrtinu svih djelatnika ove zdravstvene ustanove. Kako piše Slobodna Dalmacija, podatke je tom listu potvrdio ravnatelj KBC-a Split prof. dr. sc. Krešimir Dolić, koji ističe da velik broj odsutnih zaposlenika predstavlja značajan organizacijski izazov za svakodnevni rad bolnice.

Prema dostupnim podacima, početkom srpnja u KBC-u Split bilo je zaposleno 4.536 djelatnika. Tijekom lipnja na bolovanju se nalazilo 177 liječnika, 420 medicinskih sestara, medicinskih tehničara i primalja, 70 administrativnih djelatnika, 181 zaposlenik pomoćnog osoblja i njegovateljica te još 179 djelatnika ostalih službi.

Samo 2 posto europskih kliničkih istraživanja provodi se u Hrvatskoj - stigla ideja kako to promijeniti

Podaci pokazuju da ovakav broj bolovanja nije zabilježen samo ove godine. Naime, tijekom lipnja 2025. na bolovanju je bilo 975 zaposlenika, odnosno tek 52 manje nego ove godine. To upućuje na to da se KBC Split već dulje vrijeme suočava s velikim brojem privremeno odsutnih djelatnika.

Prema riječima ravnatelja Krešimira Dolića, među zaposlenicima na bolovanju nalaze se osobe na rodiljnim i roditeljskim dopustima, ali i djelatnici kojima je zbog zahtjevnih uvjeta rada, umora i profesionalnog opterećenja privremeno onemogućen rad. Ističe kako upravo zaposlenici koji ostaju na radnim mjestima svakodnevno preuzimaju dodatne obveze kako bi se osigurao kontinuitet zdravstvene skrbi.

Organizacija rada dodatno je otežana tijekom ljeta

Ravnatelj KBC-a Split upozorava da ljetni mjeseci predstavljaju dodatni izazov za organizaciju rada. Ističe kako bolnica nema ovlasti procjenjivati opravdanost pojedinačnih bolovanja, već je za to nadležan Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji provodi redovite i izvanredne kontrole. Prema njegovim riječima, u slučajevima koje je HZZO kontrolirao nisu utvrđena neopravdana bolovanja.

Velik broj odsutnih djelatnika, dodaje Dolić, utječe i na mogućnost korištenja godišnjih odmora zaposlenika koji redovito rade. Zbog potrebe za održavanjem zdravstvene skrbi dio zaposlenika teže usklađuje korištenje odmora sa svojim željama, što dodatno opterećuje organizaciju rada bolnice.

HZZO odobrio prvu terapiju za Duchenneovu mišićnu distrofiju: Lijek će biti dostupan od 17. srpnja

Velik broj bolovanja ponovno je otvorio pitanje radnih uvjeta u hrvatskom zdravstvenom sustavu. S jedne strane potrebno je osigurati pravo zaposlenika na bolovanje kada za to postoje medicinski razlozi, dok s druge strane zdravstvene ustanove moraju organizirati rad i osigurati kontinuitet skrbi za pacijente. Istodobno, zdravstveni djelatnici već godinama rade u uvjetima kroničnog nedostatka kadra, velikog opsega posla, smjenskog rada i čestih prekovremenih sati. Upravo zbog toga pitanje bolovanja u zdravstvenom sustavu ne može se promatrati isključivo kroz broj zaposlenika koji su privremeno odsutni, već i kroz ukupne uvjete rada u kojima zdravstveni djelatnici svakodnevno pružaju skrb pacijentima.