Hrvatski pacijenti, istraživači i bolnice i dalje su slabo uključeni u razvoj najnovijih lijekova u Europi. Na to upozorava Tomislav Sokol, koordinator Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Odboru za javno zdravlje Europskog parlamenta (SANT), koji je podnio amandmane s ciljem da se ta slika promijeni.

Pristup novim lijekovima u Europi sve gori, farmaceuti drugačije gledaju na problem

Sokol predlaže da se dodatni poticaji za farmaceutsku industriju povežu s provođenjem kliničkih istraživanja u državama članicama koje su danas nedovoljno zastupljene — a među njima je i Hrvatska.

Svega 2 posto istraživanja provodi se u Hrvatskoj

Brojke koje navodi pokazuju koliko je razlika velika. „Od više od 11.000 odobrenih kliničkih istraživanja u Europskoj uniji, svega oko 2 posto provodi se u Hrvatskoj. To pokazuje da hrvatski pacijenti, istraživači i zdravstvene ustanove još uvijek nisu dovoljno uključeni u razvoj najnovijih lijekova", istaknuo je Sokol.

Podnio je, kako navodi, amandmane na prijedlog europskog zakona o biotehnologiji kako bi se broj takvih istraživanja povećao u Hrvatskoj i drugim državama članicama koje sudjeluju u znatno manjem broju međunarodnih kliničkih ispitivanja.

Zašto su klinička istraživanja važna za pacijente

Klinička istraživanja nisu samo tehnički pojam iz svijeta farmacije. Kada se provode u nekoj zemlji, tamošnji pacijenti dobivaju raniji pristup inovativnim terapijama — često još prije nego što lijek postane široko dostupan. Sokol ističe da takva istraživanja ujedno jačaju znanstvenu izvrsnost domaćih bolnica i istraživačkih institucija te privlače ulaganja u istraživanje i razvoj.

Zato predlaže da se produljenje pravne zaštite za lijekove uvjetuje time da se istraživanja provode i u državama s niskom razinom sudjelovanja.

Poticaj koji se mora „zaslužiti"

Konkretno, Sokolov prijedlog povezuje dodatne pogodnosti industrije s obvezom da uključi i manje zastupljene zemlje.

„Predložio sam da dodatno jednogodišnje produljenje pravne zaštite za najinovativnije biotehnološke lijekove bude uvjetovano provođenjem kliničkih istraživanja u više od tri države članice, pri čemu bi najmanje jedna od njih morala biti država članica s niskom razinom sudjelovanja u kliničkim istraživanjima, poput Hrvatske. Istodobno, amandman predviđa da se u takvoj državi uključi i značajan udio ispitanika kako bi se osiguralo da se istraživanja provode stvarno, a ne samo formalno. Time se stvara konkretan poticaj farmaceutskoj industriji da dio svojih kliničkih istraživanja provodi i u državama koje su danas nedovoljno zastupljene. Europa mora ostati globalni predvodnik u biotehnologiji, ali koristi od inovacija moraju biti dostupne svim državama članicama, a ne samo najvećima", naglasio je Sokol.