Dopunsko zdravstveno osiguranje za određene skupine osiguranika može se plaćati iz državnog proračuna. Pravo ne ovisi uvijek o visini prihoda jer ga pojedine osobe mogu ostvariti na temelju drugih zakonom propisanih okolnosti. Za ostale je ključan prihodovni cenzus, pri čemu se ne promatra samo trenutačni mjesečni prihod.

Prema informacijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna mogu ostvariti osobe koje zadovoljavaju propisani prihodovni cenzus, ali i određene osobe s invaliditetom. To uključuje osobe sa 100-postotnim oštećenjem organizma odnosno tjelesnim oštećenjem, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe koje zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti ne mogu samostalno obavljati aktivnosti primjerene svojoj životnoj dobi. Pravo imaju i darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, dobrovoljni darivatelji krvi koji ispunjavaju propisani uvjet te redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina. 

Koliki je prihodovni cenzus?

Pravo mogu ostvariti i građani koji zadovoljavaju prihodovni uvjet. Mjesečni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne smije prelaziti 458,08 eura po članu obitelji. Za osobu koja se smatra samcem granica iznosi 573,50 eura mjesečno.

Važno je da se kod obitelji uzimaju u obzir prihodi svih osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu. HZZO pod zajedničkim kućanstvom podrazumijeva zajednicu života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda.

Ospice ponovno potvrđene u Zagrebu: Gotovo svaka nezaštićena osoba može se zaraziti nakon kontakta

Primjerice, kod dvočlanog kućanstva ukupni prosječni mjesečni prihod prema navedenom cenzusu ne bi smio prelaziti 916,16 eura, a kod četveročlanog 1.832,32 eura.

Ne gleda se samo plaća ili mirovina

Pri utvrđivanju prava u obzir ulazi znatno širi krug primanja. Među njima su plaće, domaće i inozemne mirovine, prihodi od samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala te određeni drugi primici.

U prihod se, među ostalim, uračunavaju i naknada za bolovanje, naknada za nezaposlenost, doplatak za djecu te određena prava iz sustava socijalne skrbi. Prihod se može umanjiti za iznos uzdržavanja koji član obitelji prema propisima plaća osobi koja nije član tog kućanstva. Zato osoba koja želi provjeriti ispunjava li uvjete ne bi trebala računati samo svoju posljednju plaću ili mirovinu.

Koje podatke HZZO pribavlja sam?

Dio potrebnih podataka HZZO u pravilu pribavlja po službenoj dužnosti. To se, primjerice, odnosi na podatke o mirovinama ostvarenima u Hrvatskoj, podatke Porezne uprave o dohotku, naknade za nezaposlenost te određena prava iz socijalnog i mirovinskog sustava.

Ipak, postoje dokumenti koje osigurana osoba mora pribaviti sama. HZZO navodi dokaz o visini plaće ostvarene kod poslodavca u Hrvatskoj ili inozemstvu te dokaz o visini inozemne mirovine.

Velika promjena za pacijente našičke bolnice: Za dva tjedna stiže magnetska rezonanca

Osobe koje pravo ostvaruju po drugim osnovama dokazuju ih odgovarajućom dokumentacijom. Ovisno o slučaju, to može biti potvrda o broju darivanja krvi, potvrda obrazovne ustanove o redovitom školovanju ili studiranju, dokumentacija o invaliditetu ili potvrda o darovanju dijela ljudskog tijela.

Najvažnije je, dakle, utvrditi po kojoj osnovi osoba može ostvariti pravo. Ako je riječ o prihodovnom cenzusu, u obzir se uzimaju prihodi prethodne kalendarske godine i, kod zajedničkog kućanstva, prihodi njegovih članova.