Njemačka ima jedan najkompleksnijih zdravstvenih sustava na svijetu. Sustav u kojem je manje pod polovice bolničkih kreveta u rukama javnih bolnica. Takav sustav ne remeti pristup pacijenata zdravstvenoj skrbi niti stvara paniku među stanovnišvom i političarima.

U Njemačkoj više od polovice bolničkih kreveta privatno, u Hrvatskoj gotovo niti jedan

Prema podacima Destatisa - njemačkog državnog zavoda za statistiku  za 2023. godinu i dalje se najveći udio bolničkih kreveta nalazi se u bolnicama u javnom vlasništvu (46,9 %), dok 32,5 % otpada na ustanove u slobodnom neprofitnom vlasništvu. No, čak 20,6 % odnosno svaki peti krevet je u potpunom privatnom vlasništvu.

Ključ tog naizgled paradoksalnog modela leži u gotovo pedeset godina staroj podjeli odgovornosti između saveznih pokrajina i zdravstvenih blagajni.

Bismarck i dalje živi

Temelje njemačkog zdravstva postavio je Otto von Bismarck još 1883., uvođenjem prvog sustava obveznog zdravstvenog osiguranja na svijetu. Taj model, koji stručnjaci i danas nazivaju Bismarckovim, i dalje je osnova sustava: zdravstvo se financira obveznim doprinosima zaposlenika i poslodavaca, koji se slijevaju u mrežu neprofitnih zdravstvenih blagajni — tzv. Krankenkassen.

Foto: Magnific

Danas u Njemačkoj postoji više od stotinu takvih blagajni, a svaki zaposleni građanin zakonski ih je obvezan koristiti, odnosno plaćati doprinos, ako mu godišnji prihod ne prelazi određeni prag. Građani s višim primanjima mogu prijeći na privatno osiguranje (PKV — Private Krankenversicherung).

Tko gradi, a tko liječi

Ono što njemački model čini posebnim jest dvojno financiranje bolnica — tzv. duales Finanzierungssystem, uvedeno Zakonom o financiranju bolnica iz 1972. godine. Prema tom modelu:

• Savezne pokrajine (Länder) plaćaju izgradnju i kapitalne investicije — zgrade, opremu, infrastrukturu
• Zdravstvene blagajne plaćaju troškove liječenja, i to prema DRG sustavu, koji bolnici isplaćuje unaprijed određen iznos za svaki dijagnostički slučaj

Zbog toga njemačka bolnica, bila javna, crkvena ili privatna profitna ustanova, prima novac iz oba izvora, pod uvjetom da je upisana u plan bolnica svoje pokrajine (Krankenhausplan). Taj upis nije automatski: bolnica mora zadovoljiti kriterije pokrivenosti i kvalitete. No jednom kad je upisana, privatna bolnica ima iste tarife i iste obveze kao i javna i ne smije odbiti pacijenta s obveznim osiguranjem.

Helios, Asklepios i tko još

Upravo taj regulatorni okvir omogućio je rast velikih privatnih bolničkih lanaca koji danas dominiraju njemačkim tržištem. Prema podacima portala gesundheitsmarkt.de o najvećim bolničkim operaterima u Njemačkoj za 2024. godinu, na vrhu liste po broju kreveta stoje:

Helios Kliniken GmbH, sa sjedištem u Berlinu, vodi ljestvicu sa 122 klinike i 28.492 kreveta. Helios je u vlasništvu zdravstvenog koncerna Fresenius i prema vlastitim podacima vodeći je privatni pružatelj zdravstvenih usluga u Europi s oko 126.000 zaposlenika i prihodom od sedam milijardi eura u 2022. godini.

Asklepios Kliniken GmbH, sa sjedištem u Hamburgu, drugi je po veličini s 79 bolnica i gotovo 14.000 kreveta. Prema istim podacima, Asklepios je 2004. preuzeo bolnice grada Hamburga i time izgradio najveći privatni bolnički kompleks na jednoj lokaciji u Europi.

Foto: Magnific

Sana Kliniken AG na trećem je mjestu s 55 bolnica i više od 11.000 kreveta — s posebnošću da su jedini vlasnici privatne zdravstvene osiguravajuće kuće, uključujući DKV, Signal Iduna i Allianz.

Odmah iza njih, na četvrtom mjestu, dolazi Vivantes — ali kao iznimka: to je komunalni, javni operator s 16 bolnica i 10.436 kreveta, i ujedno najveći komunalni bolnički koncern u Njemačkoj.

Bez subvencija od države

Ukupno, prema podacima gesundheitsmarkt.de, od prvih trideset najvećih bolničkih operatera u Njemačkoj sedam je privatnih, 12 neprofitnih i 11 komunalnih — no privatnici drže nerazmjerno veći broj kreveta od ostatka.

Prema podacima Saveznog statističkog ureda, Njemačka je 2023. godine imala 1.874 bolnice s prosječno 476.924 postavljena kreveta, među kojima 26.158 intenzivnih — 0,7 posto manje nego godinu ranije. Eurostat, koji uz opće bolnice broji i psihijatrijske te rehabilitacijske ustanove, za istu godinu bilježi ukupno 638.354 bolnička kreveta u Njemačkoj. Za usporedbu, Hrvatska ih je prema istom izvoru imala 21.806.

Istovremeno, Njemačka i dalje troši najveći apsolutni iznos na zdravstvo u EU — prema Eurostatovim podacima, javni zdravstveni rashodi u 2024. godini premašili su 455 milijardi eura, više nego bilo koja druga članica Unije.