Građani će uskoro, uz nalaze, moći vidjeti i koliko je javni zdravstveni sustav platio njihovo liječenje. Najavio je to ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prim. Zvonimir-Ante Korda na prvom panelu skupa EconoMedica, posvećenom financiranju hrvatskog zdravstva. Uz njega su o novcu, limitima i ishodima liječenja razgovarali ravnatelj Kliničke bolnice Sveti Duh prof. dr. sc. Edvard Galić i član Uprave Roche Hrvatska Boris Lukovnjak, a panel je moderirao komunikacijski stručnjak Petar Štefanić.

„Javno” ne znači „besplatno”

Korda je ispričao kako mu je, kad je preuzeo funkciju, jedan ekonomist objašnjavao da je sve što je javno besplatno, a da se plaća samo ono što se po istim cijenama plaća kod privatnika. To ga je, kaže, iznenadilo, a kasnije je shvatio da takvo razmišljanje nije iznimka.

Kardiokirurg na čelu HZZO-a: Ne moramo čekati da se infarkt razvije da bismo djelovali

Zato HZZO ovaj tjedan pokreće uslugu u sustavu e-Građani. Svaki će građanin u svojem pretincu dobiti točnu informaciju koliko je potrošeno na njegovo liječenje. Podaci će se pridružiti nalazima koji su već dostupni na portalu zdravlja.

„Kad dođete, napravi se neki zahvat u bolnici, dobijete račun: recimo zamjena srčanog zaliska bez komplikacija košta 15.000. Na ovaj način mi pokušavamo javno i transparentno pokazati raspolaganje vašim novcem, jer u principu vi ste naši osiguranici, dali ste nam povjerenje da se brinemo i o vašem zdravlju i o vašem novcu”, rekao je Korda.

Foto: Magnific

Svoje izlaganje zaključio je porukom posuđenom od Porezne uprave: „Bez računa se ne računa.” Svi moramo imati svijest da i javno košta, dodao je.

Bolnice: više pacijenata, isti limiti

Galić je situaciju opisao iz perspektive bolnice. Bolnice se financiraju iz limita koje im dodjeljuje HZZO, uz posebno ugovorene postupke i izvanlimitne prihode. Na pitanje omogućuje li to normalno funkcioniranje, odgovorio je da ne bi bilo moguće bez dodatnih sredstava koja Vlada isplaćuje jednom ili više puta godišnje. Ove godine toga je, kaže, bilo najmanje.

HZZO, prema Galićevim riječima, raspolaže s oko 7,3 milijarde, a bolnički proračun iznosi 2,99 milijardi. Opterećenje bolničkih proračuna istodobno raste: u 2025. u odnosu na 2024. bolnice su ostvarile 55.000 epizoda liječenja i 10.000 dnevnih bolnica više, a ove godine gotovo 80.000 epizoda liječenja više nego godinu prije. „Pitanje je doista gdje je granica”, rekao je.

Dodao je da ravnatelji vrlo dobro znaju koliko smiju potrošiti, ali da se neki troškovi ne mogu kontrolirati, primjerice posebno skupi lijekovi.

Industrija traži transparentne podatke

Lukovnjak smatra da cijene zdravstvenih usluga moraju postati ekonomska izvedenica stvarnih troškova, a HZZO, prema njegovim riječima, ima monopolistički položaj u pregovorima zbog volumena usluga koje kupuje.

„Danas mi odlučujemo gdje ćemo ići po osnovu anegdotalnih priča. Čuo sam da je dobar doktor”, rekao je dodavši da kada se ide na neko putovanje onda se prouči sve u detalje gdje se ide i na što se troši novac. Ključ boljeg sustava vidi u transparentnosti podataka, koja bi pacijentu dala informaciju gdje se postiže najbolji ishod liječenja, „nevezano je li to 15 kilometara, 47 kilometara ili 350 kilometara”.

Istaknuo je i da cilj industrije nije prodati maksimalo, ako to znači da se ono što se proda neće najbolje iskoristiti, nego da inovacije dođu do pacijenta kroz jasniji i strukturiraniji put liječenja i da ima maksimalnu vrijednost za svakoga.

Lijekove, kaže, ne treba gledati samo kao kratkoročnu ekonomsku varijablu. Kao primjer naveo je multiplu sklerozu, na čije liječenje HZZO godišnje troši oko 22 milijuna eura, a riječ je mahom o mladim, radno aktivnim ljudima. „Da li mi znamo što smo kupili za tih 22 milijuna eura?” upitao je i naveo procjenu od 75 milijuna eura uštede zbog izbjegnute ranije invalidnosti, očuvane radne aktivnosti i doprinosa. Žalio je što zdravstvena ekonomika u Hrvatskoj još nije dobila važnost kakvu ima na Zapadu.

Kako znati je li kirurg dobar

Korda, koji je do prije osam mjeseci radio kao kardijalni kirurg, priznao je da pacijenti danas o liječnikovim rezultatima ne mogu saznati gotovo ništa, osim možda koliko je zahvata obavio. Kao rješenje spomenuo je registre povezane s ishodima liječenja, u čijem bi razvoju ulogu trebala imati stručna liječnička društva. „Ja vam mogu ovdje reći da ćemo tijekom sljedeće godine početi analizirati ishode liječenja”, najavio je.

Uz sve manje novca, kaže, dolaze sve skuplji lijekovi i nove terapije, pa put nije u t

Foto: Magnific

ome da se kupi više lijekova, nego da se pronađe način da se novac troši pametnije.

Upozorio je da čarobni štapić koji bi preko noći popravio zdravstveni sustav ne postoji. Model financiranja zadan je, a dok se politički ne odluči drukčije, sustav mora raditi unutar njega. Sustav solidarnosti i javnog zdravstva pokazao se, kaže, dobrim i otpornim u ratu i tijekom pandemije.

Kardiologija: bolji ishodi, ali još daleko od Mediterana

Galić je, kao intervencijski kardiolog, opisao kako su novi stentovi i manje agresivni zahvati promijenili liječenje, ali i podignuli troškove. Smrtnost je u Hrvatskoj, kaže, s ekonomskim jačanjem pala za desetak posto, ali još nije ni blizu razvijenih mediteranskih zemalja sličnih dana.

Najveće poluge vidi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prevenciji i zdravstvenoj pismenosti. Pohvalio je studente koji su izradili izračun vezan uz alkohol, prema kojem se do 2060. očekuje porast čimbenika rizika od 30 posto, pa i ishemijske bolesti srca od kojih umire pola onih koji su kardiovaskularni. „Svi se trebamo zapitati što činimo u periodu, osobito kad je dovoljno rano, 30., 40., 50. godine, kad se zdravlje treba čuvati, pa i od samog djetinjstva”, rekao je.

Mladima je poručio da ne prihvate percepciju kako u Hrvatskoj stvari ne valjaju, jer pomaci, smatra, postoje.

Što bi promijenili u idućih 12 mjeseci

Galić je istaknuo da javni zdravstveni sustav treba čuvati kao civilizacijsku tekovinu. Nije protiv privatnog zdravstva koji je ogledalo javnog sustava, ali „u jedan ili dva po noći, kad vas netko probodi od vaših da nije dobro, vi dobro znate kamo ćete otići. I to treba čuvati”.

U KB-u Sveti Duh, kaže, snažno su razvili dnevne bolnice, a radiološka dijagnostika – magnetska rezonancija i CT – za elektivne pacijente radi i vikendom. Naglasio je i da treba ulagati u ljude kako mladi ne bi odlazili. Također u bolnicama treba investirati tamo gdje su najsnažniji, mišljenja je da ne mogu svi raditi sve.

Lukovnjak bi za početak zadužio stručna društva Hrvatskoga liječničkog zbora da odrede 10 najčešćih bolesti na koje se najviše troši, a zatim kroz informatička rješenja godinu dana sustavno prikupljao i objavljivao podatke o ishodima liječenja. Na taj način bi prirodno atrofirali određeni dijelovi pojedinih bolnica jer bi građani prestali ići tamo gdje ishodi nisu dobri.

Korda je pohvalio taj pristup, ali upozorio da se mora voditi računa o cijelom zdravstvenom sustavu. Smjer je, kaže, točan, ali dinamika treba biti sporija kako bi se sustav prilagodio financiranju prema ishodima liječenja. Ali riječ je o pristupu koji dolazi i koji nećemo moći izbjeći.

Hrvatska u sredini EU-a po dostupnosti lijekova

Odgovarajući na pitanje iz publike o udrugama pacijenata, Korda je rekao da ih ne gleda kao suprotnu stranu, nego kao zajednicu s „životno važnim” interesima, te da HZZO nastoji biti otvoren i dostupan za razgovor. Najveći su pritisci, kaže, kod skupina posebno skupih lijekova.

Odbacio je tezu da je Hrvatska na začelju EU-a po brzini dolaska novih lijekova. „Negdje smo u sredini po tom regularnom postupku dolaska lijekova na listu HZZO-a”, rekao je. Dodao je da postoji i mehanizam prema kojem specijalist, uz odobrenje bolničkog povjerenstva, može primijeniti lijek koji još nije na listi, na trošak bolnice. „Ako je neki lijek nužan, on se može primijeniti i prije nego što ga mi stavimo na listu. I to je činjenica koju ljudi ne znaju ili ne prihvaćaju.”