freepik
Zamislite da kupite skupu kremu za sunčanje s oznakom zaštitnog faktora (SPF) 50+, nanesete je na lice i mislite da ste zaštićeni, a onda se otkrije da u stvarnosti štiti kao SPF 4. Upravo to se dogodilo u Australiji, zemlji s najvećom stopom raka kože na svijetu. Najmanje 18 proizvoda je povučeno s tržišta. Istraga je pokazala da više brandova koristi istu “baznu formulu” koja, prema regulatoru (TGA), vjerojatno ne može dati više od SPF 21. U nekim testovima rezultat je bio i SPF 4. Dio proizvoda je opozvan, dio je privremeno povučen iz prodaje, a dio je pod dodatnom provjerom. Regulator je istodobno izrazio ozbiljne sumnje u rad laboratorija PCR Corp, čijim su se testovima mnogi proizvođači služili za dokazivanje SPF-a.
Jedan od najspominjanijih primjera je Ultra Violette Lean Screen: proizvod deklariran kao SPF 50+, a na testiranju je zabilježen SPF 4. Brand je najavio povrat novca i promjenu laboratorija. (Ultra Violette je u međuvremenu objavio upute za povrat na svojoj UK/EU stranici te je Lean/Velvet Screen uklonjen iz prodaje.)
Za razliku od Australije, kod nas nema dokaza da su kreme na tržištu neučinkovite ili opasne. Ni u Hrvatskoj ni u ostatku Europske unije dosad nije zabilježen sličan masovni opoziv zbog “lažnog SPF-a”. Ipak, povremeno se dogodi da neki proizvod ne zadovolji propisane standarde, ali tada se brzo uklanja iz prodaje. U tome pomaže Safety Gate, europski sustav koji svakodnevno prati i javno objavljuje sve kozmetičke proizvode koji se povlače s tržišta.
Drugim riječima – sustav zaštite potrošača u EU prilično je pouzdan. Kreme za sunčanje smatraju se kozmetičkim proizvodima i moraju proći stroga testiranja prije nego što se pojave u trgovinama. Njihova deklaracija mora biti točna i provjerljiva, a zaštitni faktor (SPF) testira se prema međunarodnim ISO standardima.
Ako ste ikad primijetili mali krug s oznakom “UVA” na ambalaži, to je dobar znak – znači da krema zadovoljava europske kriterije i štiti ne samo od opeklina, nego i od starenja kože uzrokovanog suncem. U EU također nije dopušteno stavljati izraze poput “sunblock”, “potpuna zaštita” ili “cjelodnevna zaštita”, jer nijedna krema ne može jamčiti stopostotnu obranu od UV zraka.
U Hrvatskoj nadzor nad kozmetikom provodi sanitarna inspekcija Državnog inspektorata, a Ministarstvo zdravstva propisuje pravila označavanja i sigurnosti proizvoda. Ako se s nekom kremom pojavi problem, vlasti imaju ovlasti odmah reagirati i povući je iz prodaje. Zato se hrvatski potrošači mogu osjećati relativno sigurno, ali vrijedi biti informiran – jer čak i u najsigurnijim sustavima ponekad promakne poneki proizvod koji ne ispunjava obećanja.
Australski brendovi poput Ultra Violette mogli su se kupiti i u Europi, pa tako i kod nas, putem poznatih internetskih trgovina poput Cult Beauty ili Galeries Lafayette. Međutim, sporne kreme Lean Screen i Velvet Screen povučene su s tržišta. Tvrtka je kupcima ponudila povrat novca i najavila promjenu laboratorija koji je provodio testiranja. Drugim riječima, te su kreme neko vrijeme bile dostupne europskim kupcima, ali više se ne mogu kupiti, a problem je službeno zatvoren.
Za druge marke koje su se našle na australskom popisu zasad nema potvrde da su se prodavale u Europskoj uniji ili Hrvatskoj, niti je objavljen bilo kakav opoziv s našeg tržišta.
Ako želite biti sigurni da krema doista pruža zaštitu kakvu obećava, obratite pozornost na nekoliko jednostavnih znakova.
Ana Moslavac