Freepik
Tekstilni kontaktni dermatitis je kožna reakcija koja nastaje zbog nošenja određene odjeće ili tkanina koje dolaze u izravan dodir s kožom. Može se pojaviti kod osoba svih dobi, najčešće nakon višesatnog ili ponovljenog kontakta s problematičnim materijalima, a najčešći uzrok nisu sama vlakna nego kemikalije korištene u proizvodnji odjeće. Promjene se obično razvijaju na dijelovima tijela koji su najviše prekriveni ili izloženi trenju, a neliječeni dermatitis može potrajati i znatno narušiti kvalitetu života, piše DermNet.
Iako odjeća može biti izrađena od prirodnih ili sintetskih vlakana, prava alergijska reakcija na samo vlakno je rijetka. Mnogo češći uzrok su kemijske tvari koje se koriste tijekom obrade tkanina. To uključuje boje, smole za sprječavanje gužvanja, sredstva za učvršćivanje boje, ljepila, kao i razne zaštitne premaze.
Veliki iskorak za oboljele od lupusa: Saphnelo odobren u EU za samostalnu primjenu kod kuće
Posebno su problematične tamne i intenzivno obojene tkanine jer boje mogu prelaziti na kožu, osobito pri znojenju. Također, metalni dijelovi odjeće poput gumba, kopči i zakovica, kao i elastika ili gumeni dijelovi, mogu izazvati lokalne alergijske reakcije.
Tekstilni kontaktni dermatitis najčešće se javlja s odgodom. Koža postaje crvena, suha, ljuskava i svrbi, a u težim slučajevima mogu se pojaviti sitni mjehurići ili pukotine. Promjene se obično razvijaju na pregibima ruku i nogu, u pazusima, preponama, na stražnjici te iza koljena, područjima gdje je koža u stalnom dodiru s tkaninom. Znojenje i toplina dodatno pogoršavaju stanje jer povećavaju trenje i olakšavaju prodor alergena u kožu. U nekim slučajevima može doći i do sekundarne infekcije, što produžuje oporavak.
Freepik
Ovaj oblik dermatitisa češće se javlja kod žena, djelomično zbog nošenja pripijenije i raznobojnije odjeće. Veći rizik imaju i osobe s osjetljivom kožom, atopijskim dermatitisom te oni koji rade u toplim i vlažnim uvjetima. Prekomjerna tjelesna težina također može povećati rizik zbog jačeg trenja kože i tkanine.
Dijagnoza se temelji na kliničkoj slici i podacima o odjeći koju osoba nosi. U nekim slučajevima dermatolog može preporučiti alergološko testiranje kako bi se utvrdilo na koje kemikalije koža reagira. To može biti zahtjevno jer odjeća često sadrži više različitih tvari, a sastav nije naveden na deklaraciji.
Najvažniji korak u liječenju je uklanjanje uzroka, odnosno prestanak nošenja problematične odjeće. Nakon toga se kožne promjene obično povlače relativno brzo. Za ublažavanje svrbeža i crvenila mogu se koristiti blagi kortikosteroidni pripravci, a u težim slučajevima liječnik može propisati jaču terapiju. Ako dođe do infekcije, potrebno je dodatno liječenje.
Razbijamo 12 najčešćih mitova o njezi kože: Što je istina, a što zabluda
Prevencija se, s druge strane, temelji na pažljivom odabiru odjeće. Preporučuje se nošenje lagane, široke odjeće od prirodnih materijala poput pamuka ili lana, osobito u toplim i vlažnim uvjetima. Svjetlije boje obično sadrže manje boja i rjeđe izazivaju reakcije. Treba izbjegavati odjeću s oznakama koje upućuju na posebnu kemijsku obradu, kao i komade koji se moraju prati odvojeno zbog puštanja boje. Ako se simptomi često ponavljaju, savjet dermatologa može pomoći u prepoznavanju i izbjegavanju konkretnih okidača.