Blagdani su vrijeme darivanja, ali i razdoblje u kojem mnogi osjećaju pritisak, obvezu i stres oko poklona. Iako se darivanje često doživljava kao još jedna stavka na popisu obveza, sve više znanstvenih istraživanja pokazuje da čin davanja može imati stvarne, mjerljive koristi za zdravlje, i to ne samo mentalno, već i fizičko. Prema riječima Leana Wen, liječnice hitne medicine i profesorice javnog zdravstva, znanost u velikoj mjeri podupire ideju da je davanje korisno, ali uz važno ograničenje. Davanje ima pozitivan učinak samo kada ne dolazi nauštrb vlastitog zdravlja, energije ili financijske sigurnosti, prenosi CNN.

Istraživanja iz područja psihologije, neuroznanosti i javnog zdravstva povezuju prosocijalna ponašanja, poput pomaganja drugima, volontiranja ili darivanja, s boljim mentalnim zdravljem. Osobe koje redovito pomažu drugima češće prijavljuju niže razine depresije i anksioznosti te veće zadovoljstvo životom.

Znate li koja je najčešća blagdanska zdravstvena pogreška?

No učinci se ne zaustavljaju na psihičkoj razini. Studije pokazuju povezanost davanja s nižim razinama hormona stresa, manjom upalom u organizmu, boljim kardiovaskularnim zdravljem pa čak i duljim životnim vijekom. Veliki pregled studija objavljen 2023. godine u medicinskom časopisu JAMA Network Open pokazao je da razni oblici činjenja dobra, od malih gesta do volontiranja, mogu poboljšati mentalno stanje, razinu tjelesne aktivnosti, pa čak i neke biološke pokazatelje zdravlja.

Što se događa u mozgu kada dajemo?

Davanje aktivira centre nagrade u mozgu, one iste koji su povezani s osjećajem zadovoljstva, motivacije i socijalne povezanosti. Tijekom takvih činova pojačano se luče dopamin i endorfini, kemikalije povezane s osjećajem ugode.

Kad blagdanski sjaj postane teret: Kako stvoriti miran Božić za najmilije koji se bore s demencijom?

Posebno važnu ulogu ima hormon oksitocin, koji sudjeluje u regulaciji stresa i jačanju socijalnih veza. Oksitocin može sniziti krvni tlak, ublažiti stresne reakcije i povećati osjećaj povezanosti s drugima. Dugoročno, takvi biološki mehanizmi mogu objasniti zašto je velikodušnost povezana s boljim zdravljem, osobito kod bolesti na koje kronični stres ima snažan utjecaj.

Freepik

Važno je pitanje uzrokuje li davanje bolje zdravlje ili su zdraviji ljudi jednostavno skloniji davati. Iako su ranija istraživanja bila uglavnom promatračka, novije studije koriste eksperimentalne metode. U nekima su sudionici nasumično raspoređeni da čine mala djela dobrote, a rezultati su pokazali smanjenje razine kortizola i poboljšanje raspoloženja u usporedbi s kontrolnim skupinama. Iako je dugoročne učinke teže dokazati, dosljednost rezultata kroz različite vrste istraživanja snažno upućuje na to da davanje samo po sebi ima aktivnu ulogu u poboljšanju dobrobiti.

Nije svako davanje jednako korisno

Način i kontekst davanja iznimno su važni. Najviše koristi donosi davanje koje je dobrovoljno, smisleno i u skladu s osobnim vrijednostima. Pomaganje drugima kroz vrijeme, pažnju ili osobni angažman često ima snažniji učinak od samog financijskog darivanja. Male, promišljene geste, poput pisanja poruke, pomoći susjedu ili provođenja vremena s usamljenom osobom, mogu imati jednako snažan učinak kao i veliki darovi. Ključ nije u cijeni, već u povezanosti i smislu.

Zašto se i odrasli ljudi u krugu obitelji ponekad ponašaju kao djeca?

Davanje gubi pozitivne učinke kada dovodi do iscrpljenosti, financijskog opterećenja, osjećaja obveze ili zanemarivanja vlastitih potreba. Klasičan primjer je izgaranje kod osoba koje stalno pomažu drugima bez dovoljno podrške. Stručnjaci naglašavaju važnost ravnoteže. Zdrava velikodušnost ne uključuje osjećaj krivnje, prisile ili natjecanja u davanju, što je osobito izraženo tijekom blagdana.

Freepik

Pozitivni učinci zabilježeni su u svim dobnim skupinama, ali se posebno ističu kod starijih osoba koje volontiraju, jer često imaju bolju fizičku funkcionalnost i manji rizik od smrtnosti. Davanje također snažno koristi osobama koje se osjećaju socijalno izolirano, jer jača osjećaj svrhe i pripadnosti. Sve je više dokaza da i mladi, uključujući adolescente, imaju koristi od prosocijalnog ponašanja, osobito kada je strukturirano i podržano.

Što to znači za blagdansko darivanje?

Umjesto fokusa na cijenu i količinu, znanost sugerira da je korisnije razmišljati o darovima koji jačaju odnose i stvaraju zajedničko iskustvo. Vrijeme, pažnja i prisutnost često imaju veći učinak od materijalne vrijednosti. Jednako je važno postaviti granice. Darivanje ne bi trebalo biti izvor stresa, već čin koji ima smisla i za onoga tko daje.

Znanost potvrđuje da davanje može biti dobro za zdravlje, ali samo ako je promišljeno, dobrovoljno i u skladu s vlastitim mogućnostima. Kada se prakticira na zdrav način, velikodušnost može smanjiti stres, ojačati društvene veze i pozitivno utjecati na mentalno i fizičko zdravlje. Blagdani su prilika da se toga prisjetimo, bez pritiska, natjecanja i osjećaja obveze.