Za blagdanskim stolom mnogi odrasli ljudi primijete neobičnu promjenu u vlastitom ponašanju. Iako su u svakodnevnom životu samostalni, sigurni u sebe i emocionalno stabilni, u krugu obitelji iznenada se vraćaju starim obrascima. Lakše se uvrijede, osjećaju se neshvaćeno, ulaze u sukobe s braćom i sestrama ili ponovno traže odobravanje roditelja. Psiholozi objašnjavaju da takvo ponašanje nije znak slabosti, već prirodna reakcija na obiteljsko okruženje u kojem su se ti obrasci prvi put razvili, prenosi Psychology Today.

Stari obrasci ponašanja aktiviraju se upravo u obitelji

Obitelj je prvo mjesto u kojem učimo kako se ponašati, kako se braniti, kako dobiti pažnju i kako se nositi s kritikama. Ti obrasci nastaju u djetinjstvu, u razdoblju kada osobnost još nije potpuno formirana. Iako se tijekom života razvijamo i gradimo nove vještine, stari emocionalni obrasci često ostaju „pohranjeni“ i mogu se ponovno aktivirati kada se vratimo u isto okruženje, s istim ljudima i sličnim odnosima.

Intimna bliskost ubrzava zacjeljivanje rana, ali samo uz ključni hormon

Psihološka regresija u obitelji najčešće se događa automatski. Ne uzrokuju je nužno aktualni postupci članova obitelji, već poznati tonovi, uloge i dinamika odnosa. Komentar koji bi u drugom kontekstu bio bezazlen, u obitelji može izazvati snažnu emocionalnu reakciju jer podsjeća na ranija iskustva. Tada odrasla osoba može reagirati impulzivno, obrambeno ili povlačenjem, slično kao u adolescenciji. Takve reakcije često prate i fizički signali. Pojavljuje se napetost u tijelu, ubrzano disanje, osjećaj nelagode ili iznenadna potreba za opravdavanjem vlastitih odluka. Emocionalno, osoba može osjetiti pretjeranu ljutnju, tugu ili osjećaj krivnje koji ne odgovara stvarnoj situaciji. Upravo ti znakovi često upućuju na to da se ne radi o aktualnom problemu, već o aktiviranju starih emocionalnih obrazaca.

Freepik

Važno je naglasiti da regresija ne znači gubitak zrelosti ili identiteta. Odrasla osoba i dalje ima razvijene sposobnosti donošenja odluka, emocionalne regulacije i samopouzdanja, ali su one u tim trenucima privremeno potisnute. Ključna razlika je u prepoznavanju onoga što se događa. Kada osoba osvijesti da reagira iz „stare uloge“, stvara se prostor za svjesniji odgovor, umjesto automatske reakcije.

Blagdani pojačavaju regresiju

Psiholozi ističu da potpuna kontrola u takvim situacijama nije realna, osobito tijekom emocionalno intenzivnih razdoblja poput blagdana. Međutim, već i mala razina svjesnosti može pomoći. Kratka pauza, fokus na disanje, podsjećanje na vlastiti život izvan obiteljskog konteksta ili svjesna odluka da se ne ulazi u stari obrazac sukoba mogu značajno promijeniti ishod situacije.

Ljubav koja ne guši, već podržava: Recept za emocionalno zdravu vezu

Blagdani često pojačavaju obiteljske dinamike jer uključuju više zajedničkog vremena, emocionalna očekivanja i povratak starim rutinama. Upravo zato stručnjaci savjetuju realna očekivanja. Povratak u djetinjaste obrasce ne treba doživljavati kao osobni neuspjeh, već kao informaciju o odnosima i unutarnjim reakcijama koje još uvijek imaju emocionalnu težinu. Iako se obitelj ne može promijeniti preko noći, način na koji reagiramo može. Svjesnost, umjerenost u reakcijama i prihvaćanje vlastitih granica pomažu da i emocionalno zahtjevni obiteljski susreti prođu mirnije. Odraslost ne znači da se stari obrasci više nikada neće pojaviti, već da imamo veću mogućnost izbora kako ćemo na njih odgovoriti.