Ljubljenje je jedan od najintimnijih oblika ljudskog ponašanja, ali i dalje nije potpuno jasno zašto ga prakticiramo. Iako se često povezuje s ljubavlju i privrženošću, znanstvenici smatraju da ljubljenje ima važnu biološku, psihološku i društvenu ulogu. Može potaknuti osjećaj bliskosti, aktivirati hormone sreće, ali i povećati rizik prijenosa bakterija i virusa, zbog čega je dobra oralna higijena iznimno važna.

Intimna bliskost ubrzava zacjeljivanje rana, ali samo uz ključni hormon

Zanimljivo je da romantično ljubljenje nije univerzalno. Istraživanja pokazuju da se pojavljuje u manje od polovice svjetskih kultura, češće u društvima složenije strukture. Povijesni zapisi o ljubljenju stari su oko 4.500 godina, no neki znanstvenici vjeruju da bi njegovi korijeni mogli sezati i do 100.000 godina unatrag, piše Verywell Mind.

Evolucija ljubljenja

Jedna od teorija sugerira da je ljubljenje nastalo kao biološki način procjene kompatibilnosti partnera. Slina sadrži informacije o hormonima i genetskim obilježjima, što može pomoći tijelu da “procijeni” koliko nam druga osoba odgovara.

Usne su među najosjetljivijim dijelovima tijela, pa fizički kontakt može brzo potaknuti snažne reakcije. Budući da ljudi imaju slabiji osjet mirisa od mnogih životinja, ljubljenje bi moglo biti i način približavanja kako bismo podsvjesno reagirali na nečije feromone.

Freepik

Postoji i teorija da ljubljenje potječe iz prakse hranjenja dojenčadi prethodno prožvakanom hranom, što se može primijetiti kod nekih životinjskih vrsta i naših primatskih predaka.

Ljubljenje se smatra snažnim signalom privlačnosti i naklonosti. Iako nije u svim slučajevima dokazano da uvijek potiče lučenje oksitocina, hormona povezanog s vezivanjem, poznato je da može aktivirati druge “hormone sreće” poput dopamina i serotonina te smanjiti razinu stresa.

Istraživanje otkriva koliko su fantazije česte i kakvu ulogu imaju u zadovoljstvu vezom

Navike vezane uz ljubljenje razlikuju se među kulturama, ali i unutar istog društva. U nekim zajednicama očekuje se da se partneri dobro upoznaju prije prvog poljupca, dok je u opuštenim okruženjima ljubljenje dio spontanog druženja. Bez obzira na kontekst, pristanak je ključan. Jasna komunikacija i poštivanje tuđih granica temelj su svake fizičke bliskosti.

Zdravstvene prednosti, ali i rizici

Ljubljenje ima i zdravstvenu dimenziju. Partneri koji se često ljube mogu razmjenjivati bakterije, uključujući i one korisne koje pomažu imunološkom sustavu. No istovremeno se mogu prenijeti i virusi te infekcije, od herpesa do prehlade ili mononukleoze. Zato stručnjaci naglašavaju važnost dobre oralne higijene kako bi se smanjio rizik za oba partnera.

Iako je moguće imati kvalitetan odnos bez ljubljenja, istraživanja pokazuju da parovi koji se češće ljube obično prijavljuju veće zadovoljstvo vezom. Poljubac nije nužno seksualan, može biti i izraz nježnosti, podrške ili pripadnosti, poput poljupca za laku noć ili pozdrava. Redoviti mali znakovi pažnje, poput poljupca pri odlasku ili povratku kući, mogu dugoročno jačati osjećaj povezanosti i stabilnosti u odnosu.

Znate li koje navike dijele sretni parovi?

Iako se ljubljenje može činiti kao jednostavna gesta, iza njega stoji složena kombinacija biologije, emocija i društvenih normi. Ono može pomoći u stvaranju bliskosti, smanjiti stres i pridonijeti kvaliteti odnosa, ali i podsjetiti nas koliko je važna briga o vlastitom zdravlju. U konačnici, poljubac nije samo romantični ritual. Za mnoge je on jedan od najjednostavnijih, ali i najmoćnijih načina povezivanja s drugom osobom.