Mentalno nam je zdravlje danas sve važnije te sve više prepoznajemo simptome koji nam govore kada je vrijeme da usporimo. Nažalost, unatoč tome burnout i anksioznost sve su češći problemi s kojima se susreće velik broj ljudi. Zbog toga tražimo alternativne metode koje nam mogu pomoći da se s neizbježnim stresom u privatnom i poslovnom svijetu lakše nosimo. Jedna od tih metoda svakako je meditacija koja se često povezuje i s praksom joge. 

Psihologinja i instruktorica joge Dea Zlatarek otkrila je zašto su meditacija i bavljenje jogom idealni prirodni načini za poboljšanje mentalnog zdravlja i smanjenje stresa: “Joga u prijevodu znači jedinstvo. Jedinstvo svih aspekata čovjeka i njegovog funkcioniranja, što podrazumijeva integraciju tijela, uma i duha: jedinstvo sa sobom. Zato tijekom prakse joge koristimo stabilan i udoban položaj fizičkog tijela zajedno s disanjem kako bismo okrenuli pažnju na unutrašnjost i postepeno postali svjesni unutarnjih procesa. Fizioloških u vidu disanja kao funkcije autonomnog živčanog sustava i mentalnih procesa, odnosno, obrtaja misli i stanja cijele svijesti.”

Kako joga djeluje na zdravlje i kvalitetu života?

Psihologinja objašnjava da je cilj joge smiriti stalni tok misli i odmaknuti se od poistovjećivanja s njima, kako bismo postali svjesniji sebe i vlastitog postojanja. Meditacija je jedna od ključnih tehnika unutar joge koja ima isti cilj: usmjeravanje pažnje prema unutra i produbljivanje svijesti. Sam pojam meditacije potječe od latinskih riječi koje upućuju na kretanje prema središtu (u ovom kontekstu “meditire” = medium (središte) + ire (kretanje)), odnosno povratak vlastitom unutarnjem izvoru.

Foto: Privatna arhiva Dee Zlatarek

Joga i meditacija doprinose uravnoteženju mentalnih funkcija te stvaraju osjećaj prisutnosti, jasnoće i unutarnjeg mira. Istovremeno mogu povećati razinu energije, ali bez napetosti ili nemira. Redovitom praksom jača se otpornost živčanog sustava na stres, a poboljšavaju se i koncentracija, kreativnost i sposobnost donošenja odluka. U svakodnevnom životu to se očituje kroz smireniji pristup izazovima, veću mentalnu stabilnost i bolju učinkovitost, kako na poslu tako i u privatnom okruženju, uz osjećaj kontinuiteta energije i opće vitalnosti tijekom dana.

Što se događa u mozgu tijekom meditacije?

Suvremena istraživanja pokazuju da meditacija djeluje na najdubljim razinama tijela i uma, stvarajući stanje unutarnje usklađenosti i ravnoteže. Tijekom prakse dolazi do bolje koordinacije između mentalnih i fizioloških procesa, smanjuje se metabolička aktivnost, regulira krvni tlak te se poboljšava opće stanje organizma. Meditacija također može doprinijeti kvalitetnijem snu i većoj otpornosti na stres, što dugoročno pozitivno utječe na cjelokupno zdravlje.

Na razini mozga, promjene su posebno zanimljive. Elektroencefalografska mjerenja pokazuju da osoba tijekom meditacije postupno prelazi iz beta stanja, koje je povezano s aktivnim razmišljanjem i svakodnevnim obavezama, u alfa stanje karakteristično za opuštenu budnost. Kako praksa napreduje, mozak može ući i u theta stanje, povezano s dubokom relaksacijom i pojačanom kreativnošću, kada se često javljaju novi uvidi i ideje. 

Freepik

“Kod nekih naprednih praktikanata meditacije izmjereni su čak i delta moždani valovi koji su inače prisutni tijekom dubokog sna, što znači da cijeli organizam i svi sustavi u tijelu ulaze u duboku regeneraciju”, objasnila je Dea Zlatarek najvišu razinu opuštanja do koje se može doći meditacijom. 

Otpuštanje emocionalnih blokada i potisnutih emocija u tijelu

“Postoji jedna vrlo jednostavna vježba koju svatko može prakticirati, a za rezultat ima smirivanje cijele svijesti i otpuštanja “neprobavljenog” emocionalnog i mentalnog sadržaja. Za izvođenje ove vježbe nije potrebno ništa drugo osim svjesne pažnje i daha”, kaže psihologinja i u nastavku opisuje kako se vježba izvodi:

• Zauzmite udoban sjedeći položaj, na stolici ili podu, uz uspravnu kralježnicu
• Zatvorite oči i usmjerite pažnju na disanje
• Primijetite prirodan pokret daha u tijelu
• Obratite pažnju na širenje prsnog koša tijekom udaha
• Primijetite kako se tijelo opušta i skuplja tijekom izdaha
• Ne pokušavajte kontrolirati disanje, pustite ga da teče svojim ritmom
• Ostanite u ulozi promatrača, bez prosuđivanja i analiziranja
• Fokusirajte se na osjećaj kretanja daha u tijelu
• Nastavite promatrati disanje nekoliko minuta
• Dopustite da disanje prirodno postane dublje i izraženije

Disanje je pod kontrolom autonomnog živčanog sustava, pa već sama usmjerena pažnja na njegov prirodni ritam, bez pokušaja svjesne kontrole, potiče njegovu regulaciju i vraća ravnotežu između simpatikusa i parasimpatikusa. Istovremeno se aktiviraju dublje moždane strukture, poput limbičkog sustava, koje imaju važnu ulogu u obradi emocija i podsvjesnih procesa.

Joga nije samo istezanje: Stručnjakinja otkriva što redovita praksa znači za zdravlje

“Primjetit ćete da kada ostajete promatrati pokret disanja, na površinu svijesti izlaze neka sjećanja, misli, emocije, sav neprobavljeni mentalni sadržaj koji um nije stigao procesuirati tijekom dana. Nastavite promatrati pokret disanja bez da ulazite u interakciju s tim mentalnim sadržajem. Ne prosuđujemo, ne analiziramo, ne bavimo se time ni na koji način, već se nježno pažnjom vraćamo na pokret disanja i nastavljamo ga osjećati i promatrati. Primjetit ćete da se mentalni sadržaj nakon kraćeg vremena smiruje i polako nestaje”, govori Dea Zlatarek opisujući da je potrebno prirodno i bez osude prihvatiti trenutak i sebe u tom trenutku. 

Freepik

Naglasila je i da je moguće da će neke osobe za vrijeme meditacije osjetiti  intenzivne emocije ili fiziološku reakciju. Tada je potrebno voljno produbiti izdah tako da bude duži od udaha. To će stimulirati parasimpatikus i smiriti reakciju u tijelu, a nakon što se intenzitet umanji, opet je potrebno pustiti da se disanje odvija u prirodnom ritmu.

Meditacija ne zahtijeva savršenstvo ni posebne uvjete, već samo malo vremena i spremnost da se usmjerimo na sebe i stavimo se na prvo mjesto, makar i nekoliko minuta u danu. Upravo u toj jednostavnosti krije se njezina snaga. Redovitom praksom moguće je postupno izgraditi veću unutarnju stabilnost, mir i otpornost na svakodnevni stres. To je nešto što nam je u užurbanom svijetu današnjice itekako potrebno.