RAST I GENETIKA

Može li se predvidjeti koliko će dijete biti visoko? Stručnjaci objašnjavaju što najviše utječe na rast

| Autor: A. M.
Magnific

Magnific

Mnogi roditelji barem su jednom pokušali procijeniti koliko će njihovo dijete biti visoko kada odraste. Isto pitanje često zanima i djecu te tinejdžere, osobito tijekom razdoblja naglog rasta i puberteta. Stručnjaci ističu da je genetika jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na visinu. Drugim riječima, visoki roditelji češće imaju višu djecu, dok su djeca nižih roditelja u prosjeku nižeg rasta.

Kako pomoći djetetu da lakše prebrodi povratak u školu: 7 konkretnih savjeta za roditelje

Djeca rastu zahvaljujući takozvanim pločama rasta koje se nalaze na krajevima dugih kostiju u tijelu. Riječ je o području hrskavice gdje se kost postupno produžuje tijekom odrastanja. Kada se rast završi, ploče rasta se zatvaraju. Kod djevojčica se to najčešće događa između 14. i 16. godine života, dok dječaci uglavnom prestaju rasti između 16. i 18. godine. Hormonalne promjene tijekom puberteta imaju veliku ulogu u tom procesu, a upravo zbog razlika u hormonima djevojčice i dječaci sazrijevaju različitom brzinom, piše HSS.

Postoji li način da se predvidi konačna visina?

Iako postoje različite formule za procjenu visine, liječnici smatraju da je najpouzdaniji način redovito praćenje rasta djeteta kroz godine. Tijekom sistematskih i pedijatrijskih pregleda bilježe se dob i visina djeteta, a podaci se uspoređuju sa standardiziranim tablicama rasta za djecu iste dobi i spola.

Ako dijete kontinuirano prati svoju krivulju rasta, liječnici mogu okvirno procijeniti njegovu buduću visinu. Takvo praćenje važno je i zato što može pomoći u ranom otkrivanju mogućih hormonalnih ili razvojnih problema. Ako dijete ne raste očekivanom brzinom, pedijatar može preporučiti pregled dječjeg endokrinologa, stručnjaka za hormonalni sustav.

Lajkovi kao ogledalo vrijednosti: Kako društvene mreže oblikuju identitet djece i adolescenata?

Kod određenih ortopedskih problema liječnicima je važno procijeniti koliko će dijete još rasti. Tada se ponekad radi rendgenska snimka lijeve šake i zapešća kako bi se procijenila takozvana “koštana dob”, odnosno stanje ploča rasta. Zanimljivo je da koštana dob ne mora uvijek odgovarati stvarnoj kronološkoj dobi djeteta.

Ljudi su danas viši nego prije

Stručnjaci navode da je prosječna visina populacije tijekom posljednjih desetljeća porasla, a jedan od glavnih razloga vjerojatno su bolja prehrana i napredak zdravstvene skrbi. Iako genetika ima najveći utjecaj, liječnici naglašavaju da djeca svoj puni potencijal rasta mogu ostvariti samo uz kvalitetan san, uravnoteženu prehranu i redovite liječničke kontrole. Drugim riječima, visina nije određena isključivo genima. Na rast utječe i cjelokupno zdravlje organizma tijekom djetinjstva i adolescencije.


Podijeli: Facebook Twiter