Ljudi svakodnevno koriste dezodoranse, parfeme i različite proizvode za higijenu kako bi prikrili prirodan miris tijela. Iako se često smatra da je tjelesni miris nešto što treba ukloniti, znanstvenici upozoravaju da on ima mnogo složeniju ulogu nego što mislimo.

Za razliku od mnogih životinja koje miris koriste za označavanje teritorija ili privlačenje partnera, kod ljudi je situacija puno manje jasna. Ipak, ljudsko tijelo proizvodi specifične mirise putem znojnih i lojnih žlijezda, posebno u području pazuha, genitalnog područja i oko bradavica. Bakterije na koži zatim razgrađuju te tvari i stvaraju karakterističan tjelesni miris, prenosi The Conversation.

Mnogi ljudi tvrde da im partner “lijepo miriše”, a neka istraživanja pokazala su da ljudi mogu prepoznati miris bliske osobe. Znanstvenici su godinama istraživali postoji li kod ljudi sustav sličan feromonima kod životinja, odnosno kemijskim signalima koji izazivaju određene reakcije.

Parfumer otkriva kako nastaju nama najdraži mirisi rublja i kako ih što dulje zadržati

Rana istraživanja sugerirala su da bi ljudi mogli preferirati miris osoba s drugačijim genima imunološkog sustava jer bi to potencijalno povećalo šansu za zdravije potomstvo. No rezultati istraživanja nisu dosljedni pa za sada nema čvrstih dokaza da ljudi mirisom biraju genetski kompatibilne partnere Znanstvenici ističu i da kod ljudi nije jasno potvrđen sustav feromona kakav postoji kod mnogih životinjskih vrsta.

Mirisi su povezani s emocijama i sjećanjima

Stručnjaci smatraju da miris ipak igra važnu ulogu u svakodnevnom životu jer pomaže mozgu brzo procijeniti sigurnost okoline, hrane ili ljudi oko nas. Zanimljivo je da se ljudi vrlo brzo naviknu na poznate mirise i prestanu ih primjećivati, dok novi ili neugodni mirisi odmah privlače pažnju jer ih mozak povezuje s mogućom opasnošću.

Magnific

Na doživljaj mirisa snažno utječu i kultura te iskustvo. Hrana ili mirisi koji su jednoj osobi ugodni drugoj mogu biti potpuno odbojni. Sve više istraživanja pokazuje da tjelesni miris može sadržavati informacije o fizičkom i emocionalnom stanju osobe.

U nekim eksperimentima sudionicima su prikazani sadržaji koji izazivaju strah ili sreću, a istraživači su zatim analizirali njihov znoj. Ljudi koji su kasnije mirisali te uzorke pokazali su nesvjesne reakcije lica povezane s tim emocijama.

Perete zube, a neugodan vas zadah i dalje prati? Dr. Badrov otkriva u čemu je problem

Znanstvenici su također primijetili da se miris tijela može promijeniti tijekom bolesti. U istraživanjima su osobe s aktiviranim imunološkim sustavom imale miris koji su drugi opisivali intenzivnijim i manje ugodnim. To ne znači da ljudi mogu pouzdano dijagnosticirati bolest mirisom, ali stručnjaci smatraju da ljudski nos možda može prepoznati određene znakove bolesti puno prije pojave vidljivih simptoma.

Miris bi jednog dana mogao pomagati u dijagnostici bolesti

Istraživači danas razvijaju tehnologije koje bi mogle analizirati kemijski sastav daha, znoja i kože kako bi se određene bolesti otkrile ranije i neinvazivno. Već postoje istraživanja koja proučavaju mogućnost razvoja elektroničkih “nosova” za rano otkrivanje nekih vrsta raka i infekcija.

Iako je područje još uvijek vrlo složeno jer tjelesni miris sadrži stotine različitih molekula, znanstvenici vjeruju da bi upravo miris u budućnosti mogao postati važan alat moderne medicine. Stručnjaci zaključuju da osjet mirisa, iako ga često zanemarujemo, svakodnevno snažno utječe na način na koji doživljavamo ljude, emocije i svijet oko sebe.