Joga je praksa koja povezuje tijelo, dah i um. Uključuje tjelesne položaje (asane), tehnike disanja i meditaciju s ciljem poboljšanja cjelokupnog zdravlja i unutarnje ravnoteže. Nastala je prije nekoliko tisuća godina kao duhovna disciplina, dok je danas na Zapadu mnogi prakticiraju prvenstveno radi tjelesne aktivnosti, fleksibilnosti i smanjenja stresa.

Postoji mnogo različitih stilova joge, od blagih i opuštajućih do fizički vrlo zahtjevnih. Među popularnijima su ashtanga ili power joga, koja uključuje dinamično i intenzivno izvođenje položaja; Bikram ili hot joga, koja se prakticira u zagrijanoj prostoriji; Hatha joga, koja kombinira disanje i osnovne položaje; Integral joga, nježniji stil koji može uključivati meditaciju i mantranje; Iyengar joga, usmjerena na precizno poravnanje tijela; Kundalini joga, koja naglašava rad s energijom kroz dah i pokret; te Viniyoga, koja prilagođava vježbe individualnim potrebama i mogućnostima vježbača.

Fitness trener otkriva najvažnije vježbe snage i pravilnu tehniku izvođenja

Da se i mnogo ljudi u Hrvatskoj bavi jogom potvrđuje i činjenica da naša sugovornica, učiteljica joge Nataša Kustrin koja se može pohvaliti diplomom World Yoga Alliance, svakodnevno radi s brojnim klijentima kako bi ih naučila na koji način joga može unaprijediti njihovo psihofizičko zdravlje. Kako bi nam približila svijet joge i njezine zdravstvene koristi u nastavku govori o vlastitom iskustvu, kao i iskustvima klijenata.

Nataša Kustrin opisuje svoje početke bavljenja jogom: “S jogom sam se susrela prije nekih tridesetak godina kada sam pohađala tečaj transcendentalne meditacije, a koji je kao segment sadržavao i prakticiranje joga položaja. Tradicionalno, joga asane i jesu osmišljene kao priprema za dugotrajno sjedenje u meditaciji. Osobno sam kroz vježbu shvatila da mi praksa joge zaista pomaže i da je mojem tijelu udobnije tijekom meditacije. S vremenom sam počela primjećivati i druge pozitivne učinke redovitog prakticiranja joge: bolja ravnoteža, veća izdržljivost tijekom raznih zadataka, više kondicije, potpuniji dah i mentalna mirnoća u stresnim situacijama.” 

Foto: Privatna arhiva Nataše Kustrin

Zanimljivost koju je sugovornica ispričala odnosi se na doprinos bavljenja jogom njezinu fizičkom zdravlju. Kao osoba koja ide na redovite preglede i brine o svom tijelu, jednom je prilikom mjerila i zasićenost kisikom te saznala da je njezin rezultat bio 100 posto. Ovo je nešto čime je bila zaintrigirana i njezina liječnica. Nataša Kustrin također je napomenula da se općenito osjeća jako dobro te da je vrlo rijetko imala zdravstvene probleme od kada je počela s redovitim prakticiranjem joge. S vremenom je svoje znanje odlučila dijeliti i s drugima. 

Rad s klijentima: Joga pomaže pri mentalnoj jasnoći i kod kroničnih bolova

Mnogi se ljudi okreću jogi kada osjete bolove koji ne prestaju. Nataša Kustrin spominje kako je kod svojih klijenata primijetila da je jedna od najčešćih primjetnih promjena koje se dogode nakon nekoliko mjeseci redovitog prakticiranja joge upravo odsustvo boli. Bolovi koji su bili prisutni u vratu, ramenima, donjem dijelu leđa, kukovima ili koljenima izostaju. No, ovdje se ne radi samo o fizičkom olakšanju, već i onom mentalnom. Ljudi koji se bave jogom, prema njezinom dosadašnjem iskustvu, primjećuju da su postali smireniji u stresnim situacijama te da se količina bijesa i frustracije koju su prije osjećali znatno smanjila. Osim toga, brojni klijenti izjavljuju da im je joga pomogla u ostvarivanju kvalitetnijeg noćnog sna jer lakše zaspu i spavaju dulje. Neki spominju i poboljšanje fokusa u svakodnevnom životu kao i bolje kognitivne funkcije. 

Foto: Privatna arhiva Nataše Kustrin

Nataša Kustrin u profesionalnom radu susreće se s ljudima koji pate od različitih tegoba: “Mogu reći da se najveći postotak ljudi koji dolaze odnosi na one koji osjećaju bolove u tijelu uzrokovane sjedilačkim načinom života. Dakle, radi se o ljudima koji osjećaju bolove u cervikalnom ili lumbalnom dijelu kralježnice, u ramenima i slično. Česti su klijenti i oni koji  žele poboljšati kvalitetu svog disanja jer im je dah plitak i ubrzan (ovo je povezano s razinom kortizola pa posljedično i s raznim upalama u organizmu). Dolaze i ljudi koji osjećaju ukočenost udova, imaju loše držanje, disbalans aktivnosti mišića tijela i razne druge tegobe. Joga učinkovito pomaže kod svih ovih stanja jer joga asane aktiviraju cijelo tijelo i sve skupine mišića. Disanje u jogi je svjesno, kontrolirano i produbljeno. Takav način disanja jača međurebrene mišiće i aktivira cijeli dišni sustav, povećava pokretljivost dijafragme te poboljšava kapacitet pluća.”

Na poslu sjedite punih osam sati? Evo što preporučuje osobna trenerica

Kako ne bismo ostali samo na fizičkim benefitima joge, važno je napomenuti da ova praksa ima veliki značaj kada je u pitanju poboljšanje mentalnog zdravlja. U jogi se veliki značaj pridaje svjesnosti o svome umu u tijelu te njihovoj povezanosti. Tijekom prakticiranja joge moguće je upoznati dijelove sebe koji nam ranije nisu bili vidljivi, možemo osvijestiti nutrinu, jasnije vidjeti i osvijestiti najdublje misli, emocije, brige i strahove. U tim trenucima osoba postaje svjesna “prave” sebe i prihvaća se onakvom kakva jest što pridonosi smanjenju tjeskobe i frustracije te dovodi do pozitivnog razmišljanja, nade u bolje sutra i osjećaja mirnoće. 

Prilagodba prakse specifičnim stanjima

Kao najjasnije zdravstvene dobrobiti joge, Nataša Kustrin izdvaja smanjenje ili nestanak kroničnih bolova, poboljšanje fleksibilnosti i stabilnosti, poboljšanje srčane funkcije, snižavanje krvnog tlaka, snižavanje kortizola i svjesnu aktivaciju parasimpatičkog živčanog sustava. 

Foto: Privatna arhiva Nataše Kustrin

Kada se govori o sigurnosti joge, ona je općenito sigurna za većinu ljudi, no neke je položaje potrebno prilagoditi ili izbjegavati u određenim situacijama. Primjerice, ako ste trudni, oporavljate se od ozljede, imate visoki krvni tlak, glaukom, išijas ili artritis. Važno je obavijestiti svog instruktora o svim zdravstvenim stanjima ili ozljedama kako bi vam mogao preporučiti sigurne i prilagođene vježbe: “Joga praksa se, uz modifikacije i korištenje pomagala (ciglice-blokovi, remeni, bolsteri), može prilagoditi specifičnom stanju ili bolesti. Ključni principi prilagodbe za sve skupine su korištenje pomagala, modifikacija intenziteta, usmjerenost na dah i maksimalno svjesno izvođenje joga asana prema uputama iskusnog certificiranog učitelja.”

Sve više ljudi u borbi s depresijom. Što Hrvatska čini i gdje ima prostora za napredak?

Ipak, naša sugovornica upozorava ne to da se niti od joge, kao niti od mnogih sličnih praksi ne mogu očekivati čuda kada su u pitanju teške bolesti poput dijabetesa, raka, autoimunih bolesti ili teških psihičkih stanja poput shizofrenije i ozbiljne depresije. U tim je slučajevima, naglašava, neophodno potražiti stručnu liječničku pomoć. 

Joga nikako nije zamjena za medicinsko liječenje, ali može biti vrijedan alat za očuvanje tjelesne i mentalne ravnoteže. Redovita i pravilno vođena praksa može vam pomoći da se osjećate snažnije, smirenije i povezanije sa svojim tijelom.