nova MEDICINa
Mladi liječnici na rubu, AI u usponu: što je otkrio skup o budućnosti zdravstva
Foto: Ana Moslavac
Održan u Zagrebu 27. i 28. studenoga 2025. u prostoru Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, 17. simpozij Medicinske informatike okupio je stručnjake iz medicine, javnog zdravstva, informatike, podatkovne znanosti i visokog obrazovanja. Na jednom mjestu susreli su se stručnjaci koji svakodnevno rade s podacima, razvijaju digitalne sustave ili unapređuju medicinsku praksu, što je simpoziju dalo snažan multidisciplinarni karakter.
Tijekom dvodnevnog programa sudionici su raspravljali o tome kako kvalitetno prikupljeni i pravilno interpretirani zdravstveni podaci mogu unaprijediti planiranje, nadzor i donošenje odluka u zdravstvu. Govorilo se o razvoju nacionalnih informacijskih sustava, interoperabilnosti i sigurnom dijeljenju podataka, ali i o izazovima koji prate sve bržu digitalnu transformaciju. Posebno je istaknuta važnost suradnje između zdravstvenih djelatnika, informatičara i podatkovnih stručnjaka, jer upravo ta suradnja omogućuje da digitalni alati zažive u praksi i postanu dio modernog zdravstvenog sustava.
Predstavljena Gina: Prva hrvatska AI asistentica za ginekološku pismenost - dostupna je svima!
Simpozij je pokazao koliko se medicina mijenja u eri napredne tehnologije i koliko je važno povezati znanje, struku i inovacije. Sudionici su donijeli primjere koji jasno pokazuju da digitalna rješenja već danas poboljšavaju dostupnost usluga, ubrzavaju procese i daju temelje za zdravstvo budućnosti.
Drugog dana simpozija svoj su rad predstavili mladi stručnjaci Josip Pardon, Domagoj Sviličić i Josipa Lipovac s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, te Matea Bingula, dr.med. iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb. U sklopu simpozija njihova je izlaganja ocjenjivao stručni žiri koji je na kraju odabrao najbolju prezentaciju.
Mladi u službi bolje budućnosti
Josip Pardon održao je izlaganje pod nazivom „Bezbolna doza strojnog učenja i AI-a za vas u bijelim kutama“, u kojem je na jednostavan i pristupačan način približio osnove umjetne inteligencije zdravstvenim djelatnicima.
Kroz konkretne primjere objasnio je kako modeli uče, zašto ponekad pogriješe i što zapravo znači trening modela u praksi. Posebno je istaknuo problem AI halucinacija te naglasio važnost provjere odgovora kroz više modela kako bi se dobio onaj točan. Korištenjem vizualnih primjera, poput EMG signala i predviđanja položaja prstiju, jasno je prikazao kako se podaci pretvaraju u funkcionalne predikcije.
Domagoj Sviličić predstavio je rad o predikciji B-staničnih epitopa u antigenima primjenom rekurentnih neuronskih mreža. Kroz prezentaciju je objasnio osnovne pojmove vezane uz strukturu proteina, način na koji se epitopi definiraju i zašto je njihova detekcija važna u imunološkim analizama.
Prikazao je kako se linearni peptidi i podaci iz biomedicinskih baza koriste kao ulaz u modele dubokog učenja. Posebno se fokusirao na LSTM mreže, koje omogućuju praćenje uzoraka u sekvencama aminokiselina. Izlaganje je naglasilo potencijal umjetne inteligencije u biomedicini, osobito u analizi proteina i razvoju novih prediktivnih alata.
Josipa Lipovac održala je predavanje o računalnim pristupima analizi genoma, s naglaskom na to kako se biološko znanje i napredni algoritmi danas ne mogu odvajati. Objasnila je razvoj ljudskog genoma od prvih nacrta do najnovijih T2T referentnih verzija te prikazala što preciznije sekvenciranje znači za istraživanje različitih populacija.
Kroz primjer indijskog referentnog genoma pokazala je kako se velike količine podataka obrađuju, uspoređuju i spajaju u koherentne genomske strukture. U izlaganju je opisala i korake obrade podataka, od sirovih sekvenci do konačnih kromosomskih sklopova. Završni dio izlaganja dotaknuo je izazove balansiranja preciznosti i računalne učinkovitosti, što je ključno u suvremenim bioinformatičkim istraživanjima.
Matea Bingula, dr. med., predstavila je rezultate istraživanja o mentalnom zdravlju studenata medicine i zdravstvenih djelatnika u Zagrebu. Pokazala je da je 40,8 posto studenata barem jednom potražilo psihološku pomoć, dok svjetski trendovi idu i do 80 posto. Svaki treći student medicine imao je suicidalne misli tijekom studija, a više od 80 posto prijavilo je konzumaciju alkohola. Uz to, 14,5 posto koristilo je psihoaktivne tvari, što dodatno potvrđuje da su mladi u medicini izloženi velikom psihičkom pritisku.
Dr. Bingula naglasila je da stigma i dalje sprječava mnoge da potraže pomoć, unatoč tome što su liječnici jedna od najranjivijih profesionalnih skupina. Kroz inicijativu Sentinel Uma radi na destigmatizaciji i izgradnji sigurnog prostora za razgovor i podršku. Izlaganje je završila jasnom porukom da mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika nije dodatak, nego temelj kvalitetne skrbi o pacijentima.
Josipa Lipovac odnijela je pobjedu izlaganjem o suvremenom računalnom pristupu genomici
Nakon što su svi sudionici predstavili svoj rad, stručni je žiri zaključio da je najbolji rad predstavila Josipa Lipovac koja je govorila o računalnim pristupima analize genoma.
“Radim na dva projekta; jedan od njih je sastavljanje ljudskog genoma, a drugi metagenomika tj. metagenomska klasifikacija na razini soja. Danas sam predstavila oba kao i neke rezultate koje smo dobili u sklopu projekta. Pobjedu zapravo nisam očekivala, ali zbilja me je razveselila posebno kada dolazi na jednoj konferenciji ovakvog tipa. Suradnju medicinskih stručnjaka i samih inžinjera smatram veoma bitnom za razvoj medicine i tehnologije. S obzirom na to da postoje mladi ljudi koji su pokrenuli i ovu inicijativu vjerujem da će doći do još ovakvih događaja i suradnji koje su nam svakako važne, a bit će potrebne i u narednim godinama”, izjavila je Josipa Lipovac.
Podijeli: Facebook Twiter
