Rak debelog i završnog crijeva najčešća je novodijagnosticirana maligna bolest u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), godišnje u prosjeku oboli gotovo 3 800 osoba, nešto češće muškarci nego žene. Istovremeno, bolest godišnje odnese više od 2 000 života — što je čini drugim najčešćim uzrokom smrti od raka u Hrvatskoj, odmah iza raka pluća.

Svaki dan nova dijagnoza za više od deset Hrvata

Podaci HZJZ-a za petogodišnje razdoblje od 2019. do 2023. pokazuju da se godišnje prosječno dijagnosticira 3 749 novih slučajeva — 2 192 muškaraca i 1 557 žena. To znači da se u Hrvatskoj svaki dan s ovom dijagnozom suoči više od deset osoba.

Rak debelog crijeva: Simptomi i liječenje

Bolest je posebno rasprostranjena: rak debelog i završnog crijeva čini 14,5 % svih dijagnoza raka i zauzima prvo mjesto po učestalosti u ukupnoj populaciji. Prema gruboj stopi incidencije, godišnje oboli 96,3 osobe na 100 000 stanovnika.

Radi se o bolesti koja se pretežno javlja u starijoj životnoj dobi — oko 95 % oboljelih starije je od 50 godina u trenutku dijagnoze.

Više od 2 000 smrtnih slučajeva godišnje

Smrtnost od raka debelog i završnog crijeva i dalje je visoka. U petogodišnjem prosjeku godišnje umire 2 057 osoba — 1 226 muškaraca i 831 žena. Rak crijeva odgovoran je za 15,2 % svih smrtnih slučajeva od novotvorina u Hrvatskoj.

U 2024. godini rak debelog i završnog crijeva bio je uzrok smrti kod 1 933 osobe, od čega je 1 136 muškaraca. Ipak, postoji i ohrabrujući signal: mortalitet je u desetogodišnjem trendu u padu od 1,5 % godišnje — kod muškaraca 1,7 %, a kod žena 1 %.

Preživljenje ovisi o tome kada se bolest otkrije

Petogodišnje preživljenje osoba s dijagnozom raka debelog i završnog crijeva u Hrvatskoj iznosi 57,3 %, što je poboljšanje u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje kada je iznosilo 54,6 %.

Foto: HZJZ

Međutim, podaci o stadiju bolesti u trenutku dijagnoze otkrivaju zabrinjavajuću sliku. Od slučajeva s poznatim stadijem, samo 16,5 % bolesti otkriveno je u lokaliziranom stadiju, kada su izgledi za izlječenje najveći. Čak 62,9 % slučajeva otkriveno je u regionalno proširenoj fazi, a kod 20,6 % bile su prisutne udaljene metastaze. Treba napomenuti da za gotovo trećinu slučajeva podaci o stadiju nisu dostavljeni, pa stvarna distribucija može biti nešto drugačija.

Visoka prevalencija bolesti odraz je i relativno dobrog preživljenja. Krajem 2023. godine u Hrvatskoj su živjele 25 443 osobe kojima je ikad postavljena dijagnoza raka debelog i završnog crijeva — od toga je 12 % dijagnoza postavljeno u 2023. godini.

Mlađi sve češće obolijevaju — novi zabrinjavajući trend

Posebno zabrinjavaju podaci o porastu incidencije kod mlađih osoba, što je trend zabilježen i u epidemiološkim istraživanjima diljem svijeta. Iako je rak crijeva i dalje rijedak kod mlađih — s prosječnom stopom od 14 oboljelih na 100 000 — u Hrvatskoj standardizirana stopa incidencije u dobnoj skupini 20–49 godina raste 2,3 % godišnje u posljednjih 10 godina.

Razlika između spolova je izražena: kod mlađih muškaraca incidencija raste 1,9 % godišnje, dok kod mlađih žena raste čak 4,2 % godišnje. Mortalitet u ovoj dobnoj skupini za sada ostaje stabilan.

Kao mogući uzroci porasta spominju se pretilost, sjedilački način života i prehrana bogata procesiranom hranom, ali i povećana upotreba antibiotika te promjene u crijevnom mikrobiomu.

Rana dijagnoza ključ je preživljenja

Podaci jasno pokazuju da što se bolest otkrije ranije, to su izgledi za preživljenje znatno bolji. U ukupnoj populaciji incidencija raka debelog i završnog crijeva ne raste — dapače, mortalitet pada — što upućuje na pozitivan učinak ranog otkrivanja i poboljšanog liječenja.

HZJZ naglašava važnost sudjelovanja u programima probira, posebno za osobe starije od 50 godina, koji su najrizičnija skupina. Redoviti pregledi i pravovremena kolonoskopija mogu spasiti živote — jer otkrivena na vrijeme, ova bolest je u velikom broju slučajeva izlječiva.