Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je najnoviju publikaciju o potrošnji lijekova u Hrvatskoj za petogodišnje razdoblje od 2020. do 2024. godine. Podaci otkrivaju zabrinjavajući trend – cijene lijekova rastu znatno brže nego što raste njihova stvarna potrošnja.

Evo koje su lijekove Hrvati najviše trošili prošle godine i koliko je sve koštalo

Za pet godina potrošili smo gotovo 650 milijuna eura više na lijekove

Ukupna financijska potrošnja lijekova u Hrvatskoj dostigla je u 2024. godini 1,761 milijardu eura, u usporedbi s 1,116 milijardi eura koliko je iznosila 2020. godine. To znači da su troškovi za lijekove u samo pet godina narasli za gotovo 58 posto, uz prosječni godišnji rast od 12,2 posto.

No kada se potrošnja mjeri u količinama – konkretno, u definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika dnevno (DDD/TSD), standardnoj mjeri kojom se uspoređuje koliko lijekova zapravo konzumiramo – slika je bitno drugačija. Potrošnja je porasla s 1.321 DDD/TSD u 2020. na 1.639 DDD/TSD u 2024. godini, što je rast od 24 posto, uz prosječnu godišnju stopu od 5,5 posto.

Jednostavno rečeno: Hrvati uzimaju nešto više lijekova, ali za njih plaćaju dvostruko više nego što bi se moglo očekivati samo iz povećanja potrošnje.

Srčani lijekovi najčešće se uzimaju, onkološki koštaju najviše

Kada je riječ o tome koji lijekovi se najviše konzumiraju, apsolutni prvaci su lijekovi za bolesti srca i krvnih žila – čine između 37 i 39 posto ukupne potrošnje mjerene u dozama. Odmah iza njih dolaze lijekovi za probavni sustav i lijekovi za živčani sustav.

Financijska slika je međutim drukčija. Najveći teret za sustav zdravstva predstavljaju onkološki lijekovi i imunomodulatori – skupina koja bilježi i najbrži rast troškova, u prosjeku čak 17,4 posto godišnje. Skupini lijekova s najvećom financijskom potrošnjom pridružuju se i lijekovi za probavni sustav, za živčani sustav, za kardiovaskularni sustav te lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe.

Bolnice troše pola budžeta, a daju svega tri posto doza

Jedan od upečatljivijih nalaza publikacije odnosi se na razliku između bolničke i izvanbolničke potrošnje. Bolnice su odgovorne za iznimno skupu terapiju – financijski gledano, bolnička potrošnja čini između 45 i 51 posto svih troškova za lijekove u Hrvatskoj. Istovremeno, mjereno u dozama, bolnička potrošnja iznosi tek oko tri posto ukupne – između 2,67 i 3,11 posto.

Foto: HALMED

Razlog leži u prirodi bolničke terapije: radi se uglavnom o izrazito skupim lijekovima – poput onih za liječenje raka – koji se propisuju i apliciraju isključivo u bolničkim uvjetima, a za mnoge od njih standardna mjerna jedinica (DDD) uopće nije definirana.

I lijekovi bez recepta sve su skuplji

Rast troškova zahvatio je i segment bezreceptnih lijekova (OTC) – onih koje kupujemo sami, bez liječničkog recepta. Njihova financijska potrošnja porasla je s oko 80 milijuna eura u 2020. na gotovo 120 milijuna eura u 2024. godini, što je rast od blizu 50 posto. Unatoč tome, njihov udio u ukupnoj potrošnji ostaje stabilan – između 6 i 9 posto.

HALMED brošuru o potrošnji lijekova objavljuje jednom godišnje, prateći i uspoređujući podatke za posljednjih pet godina. Ova praksa započela je 2014. godine objavom prve publikacije u Republici Hrvatskoj koja je pružila komparativni višegodišnji pregled potrošnje lijekova. 

*DDD je međunarodna jedinica mjerenja potrošnje lijekova koja je neovisna o cijeni lijeka, veličini pakiranja i farmaceutskom obliku lijeka te stoga omogućava procjenu trenda u potrošnji lijekova i uspoređivanje među različitim sredinama, državama ili za različita razdoblja itd. DDD je dogovorno definirana pretpostavljena prosječna dnevna doza lijeka za glavnu indikaciju u odrasle osobe, ali ne mora odražavati propisivanu dnevnu dozu lijeka.