Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol upozorio je da nestašice lijekova u Europi predstavljaju sustavni problem, osobito za manje države poput Hrvatske. Sokol se navodi kao jedan od glavnih autora novog Zakona o kritičnim lijekovima, koji ima za cilj spriječiti gomilanje zaliha na štetu drugih članica. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za portal Zdravlje i ja iznosi pomalo drugačiju sliku o stanju na domaćem tržištu.

Sokol: Iza nestašice stoje pacijenti, ne statistike

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta Sokol je naglasio utjecaj nestašica lijekova na građane.

Što je odobreno u travnju: kombinirano cjepivo protiv gripe i COVID-a, lijekovi za rijetke bolesti terapija za Parkinson

„Iza svake nestašice stoje pacijenti koji čekaju terapiju, roditelji koji strepe za svoju djecu i liječnici koji ne mogu pružiti najbolju moguću skrb pacijentima. U razdoblju sve veće ovisnosti o genericima iz Kine i Indije te Trumpovog pritiska na preseljenje inovativne industrije u SAD, sigurnost opskrbe lijekovima postaje ključno pitanje europske sigurnosti", rekao je Sokol.

Govoreći o novom zakonu, naglasio je da on propisuje kako nijedna država članica ne smije povećavati sigurnost opskrbe na štetu drugih.

Foto: Magnific

„Ponosan sam što dogovor koji smo postigli o Zakonu o kritičnim lijekovima naglasak stavlja upravo na solidarnost među državama članicama. Stvaranje zaliha lijekova u jednoj državi članici ne smije imati negativan učinak na opskrbu lijekova drugih država članica. Drugim riječima, neke države članice više neće smjeti stvarati nepotrebne zalihe lijekova na štetu malih država članica", rekao je Sokol.

Novi zakon prvi put uvodi konkretan mehanizam uzajamne pomoći. Države članice bit će obvezne redovito dostavljati podatke o zalihama kritičnih lijekova radi njihove preraspodjele prema potrebama.

HALMED: Hrvatska trenutno nema kritičnih nestašica

Na upit zdravljeija.hr, HALMED je naveo da u RH trenutno nema kritičnih nestašica lijekova te da su za sve poremećaje u opskrbi dostupne zamjenske terapije.

“Iako bilježimo privremene nestašice pojedinih lijekova iz različitih terapijskih skupina, za njih su dostupne zamjenske terapije na našem tržištu ili se, ako nisu dostupne, nabavljaju preraspodjelom zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice Europske unije, čime se pacijentima osigurava pristup potrebnoj terapiji", objasnili su iz HALMED-a. Taj odgovor praktički potvrđuje da je preraspodjela zaliha među državama EU-a već uobičajena praksa — upravo ono što novi europski zakon namjerava formalizirati.

HALMED ističe da su povremene i kratkotrajne nestašice moguće zbog složenosti farmaceutske proizvodnje i opskrbnih lanaca. Na tržištu RH trenutno je dostupno više od 3.500 lijekova, pa se svaki može privremeno naći u nestašici. U takvim slučajevima koriste se dostupni mehanizmi kako bi pacijenti dobili potrebnu terapiju. Uzroci nestašica uključuju povećanu potražnju zbog sezonskih bolesti, logističke probleme, poteškoće u proizvodnji i geopolitičke događaje koji utječu na industriju.

Agencija ne bilježi izvanredan porast prijavljenih nestašica. Tijekom godine aktivno surađuje s nositeljima odobrenja, veleprodajama i dionicima unutar EU regulatorne mreže, pažljivo prati situaciju i pravovremeno reagira na nestašice lijekova u Europskoj uniji, tvrde.

Sumnje na nuspojave lijekova od sada možete prijaviti i putem sustava e-Građani

Nestašice su se prošle godine najčešće odnosile na krvne nadomjeske, otopine za infuziju, antibakterijske lijekove, antineoplastike, psiholeptike, lijekove za urinarni sustav i liječenje srčanih bolesti. Glavni uzroci su kašnjenja u proizvodnji i poteškoće u distribuciji.

Mala zemlja — prednost ili ranjivost?

HALMED u svom odgovoru izravno spominje veličinu Hrvatske, ali dolazi do drugačijeg zaključka od Sokolova.

Dok zastupnik ističe ranjivost malih država zbog gomilanja zaliha, HALMED smatra da je mala veličina zemlje prednost u upravljanju nestašicama: „Kao manjoj državi, naša je prednost što imamo fleksibilniji sustav praćenja statusa lijeka u prometu. Možemo u vrlo kratkom roku doći do potrebnih informacija od nositelja odobrenja, veleprodaja i pacijenata, utvrditi potencijalni problem i pronaći rješenje. Također, u odnosu na veće države članice, možemo lakše premostiti bilo kakvu nestašicu jer imamo relativno male potrebe za lijekovima u odnosu na druge."