Magnific
Kronična bol pogađa milijune ljudi diljem svijeta, često traje mjesecima ili godinama i značajno narušava kvalitetu života. Novo istraživanje sugerira da odgovor na pitanje zašto bol kod nekih ljudi ne prolazi možda leži duboko u mozgu, u specifičnom živčanom krugu koji odlučuje hoće li bol nestati ili postati dugotrajan problem. Otkriće dolazi s University of Colorado Boulder, a rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Neuroscience.
Za razliku od akutne boli, koja služi kao upozorenje na ozljedu i obično prolazi nakon oporavka, kronična bol može potrajati i kada se tijelo već izliječilo. Stručnjaci ističu da je riječ o svojevrsnom “lažnom alarmu” u kojem živčani sustav nastavlja slati signale boli bez stvarnog uzroka.
Kronična bol vas iscrpljuje? Isprobajte sedam jednostavnih metoda koje mogu pomoći
Novo istraživanje pokazuje da ključnu ulogu u tom procesu ima malo poznato područje mozga nazvano kaudalni granularni korteks inzule. Riječ je o dijelu smještenom duboko u mozgu koji djeluje kao kontrolni centar i odlučuje hoće li se bolni signal zadržati ili nestati.
Znanstvenici su otkrili da ovaj dio mozga ne sudjeluje značajno u kratkotrajnoj boli, ali ima presudnu ulogu u održavanju dugotrajne boli. Funkcionira tako da šalje signale prema dijelu mozga koji obrađuje osjet dodira, a zatim se ti signali prenose dalje prema leđnoj moždini.
Na taj način tijelo dobiva “naredbu” da nastavi slati signale boli, čak i kada za to više nema fizičkog razloga. U nekim slučajevima to dovodi do stanja u kojem i lagani dodir može izazvati bol.
U istraživanju provedenom na životinjama znanstvenici su koristili napredne metode kako bi isključili ovaj živčani put. Rezultati su pokazali da se kronična bol nije razvila kada je sustav deaktiviran odmah nakon ozljede. Još zanimljivije, u slučajevima gdje je bol već postojala, njezino isključivanje dovelo je do prestanka boli. To upućuje na zaključak da određeni moždani krugovi ne samo da sudjeluju u nastanku kronične boli, nego je i aktivno održavaju.
Iako su istraživanja još u ranoj fazi i provedena na životinjama, otkriće otvara vrata razvoju novih terapija. Umjesto klasičnih lijekova poput opioida, koji nose rizik od ovisnosti, budući tretmani mogli bi ciljati točno određene živčane stanice ili puteve u mozgu. Znanstvenici spominju i mogućnost razvoja tehnologija poput ciljane terapije ili sučelja mozak-računalo, koja bi mogla precizno regulirati bol bez širokih nuspojava.
"Bol nije signal oštećenja, već pogreška u predviđanju našeg mozga"
Iako još nije poznato što točno aktivira ovaj “prekidač” u mozgu, ovo istraživanje predstavlja važan korak prema razumijevanju kronične boli. Pokazuje da bol nije samo posljedica ozljede, već i složen proces u kojem mozak aktivno sudjeluje. U budućnosti bi upravo takva otkrića mogla promijeniti način na koji liječimo kroničnu bol i pružiti nova rješenja za milijune ljudi koji se s njom svakodnevno bore.