Zašto djeca ponekad imaju drugačiju boju očiju od roditelja i zašto se boja očiju kod beba često mijenja tijekom prve godine života pitanja su koja često zanimaju roditelje. Iako se dugo vjerovalo da boju očiju određuje samo jedan gen, moderna genetika pokazuje da je riječ o znatno složenijem procesu. Na boju očiju utječe kombinacija više od 50 gena koji reguliraju proizvodnju različitih pigmenata u šarenici oka. Upravo zbog toga predviđanje boje očiju kod djeteta nije uvijek jednostavno.

Gledanje u ekrane: Što je mit, a što stvarni problem pojašnjava oftalmolog Igor Petriček

Boja očiju određena je pigmentima koji se nalaze u šarenici, odnosno obojenom dijelu oka. Ono što vidimo kao boju očiju zapravo je rezultat količine i rasporeda nekoliko različitih pigmenata u tkivu šarenice. Najvažniji među njima je melanin, pigment žuto-smeđe boje koji ujedno određuje i ton kože. Osim njega važnu ulogu imaju i feomelanin, crvenkasto-narančasti pigment povezan s crvenom kosom, te eumelanin, tamnosmeđi pigment koji određuje intenzitet tamnih očiju.

Što je veća količina melanina u šarenici, oči su tamnije. Zato osobe sa smeđim očima imaju više pigmenta, dok plave oči sadrže vrlo malo pigmenta. Plava boja zapravo ne nastaje zbog posebnog plavog pigmenta, nego zbog načina na koji se svjetlost raspršuje u tkivu šarenice, piše Verywell Health.

Zašto se boja očiju kod beba mijenja?

Boja očiju novorođenčeta često nije konačna. Kod mnogih beba pigment se počinje intenzivnije stvarati tek nakon rođenja. Većina pigmenta razvija se tijekom prvih šest mjeseci života, zbog čega se boja očiju može postupno mijenjati. Zbog toga liječnici obično smatraju da se konačna boja očiju može pouzdanije procijeniti tek oko prve godine života. Kod neke djece promjene mogu trajati i nešto dulje.

Freepik

Često se vjeruje da se sva djeca rađaju s plavim očima, no to nije točno. Mnoga djeca već pri rođenju imaju smeđe ili vrlo tamne oči, osobito ako imaju tamniji ton kože. Boja očiju rezultat je djelovanja više gena koje dijete nasljeđuje od oba roditelja. Dva gena imaju posebno važnu ulogu u tom procesu, ali na konačnu boju mogu utjecati i brojni drugi genetski čimbenici. Svaki gen dolazi u dvije varijante, jednu nasljeđujemo od majke, a drugu od oca. Ako su te varijante različite, dominantna će se osobina češće izraziti, dok se recesivna može “sakriti” i pojaviti tek u sljedećoj generaciji.

Zbog toga tamnije boje očiju često prevladavaju nad svjetlijima. Smeđe oči smatraju se dominantnima, dok su plave recesivne. Zelene oči nalaze se negdje između jer su dominantne u odnosu na plave, ali recesivne u odnosu na smeđe.

Mogu li dva plavooka roditelja imati dijete sa smeđim očima?

Iako se često smatra da je to nemoguće, genetika ponekad može iznenaditi. Ako oba roditelja u svojoj DNK nose skrivenu varijantu gena za smeđe oči, postoji mala mogućnost da dijete naslijedi tu kombinaciju. Takvi slučajevi su rijetki, ali pokazuju koliko je nasljeđivanje boje očiju složen proces. Upravo zato jednostavna pravila genetike često ne mogu točno predvidjeti kakvu će boju očiju imati dijete.

U većini slučajeva boja očiju samo je fizička osobina i nema nikakve veze sa zdravljem. Ipak, u nekim rijetkim situacijama promjene u boji ili strukturi šarenice mogu biti povezane s određenim genetskim stanjima. Primjerice, heterokromija, stanje u kojem osoba ima dvije različite boje očiju, ponekad može biti povezana s genetskim sindromima koji utječu i na sluh ili razvoj drugih tkiva. Vrlo svijetle, gotovo prozirne oči mogu biti povezane s očnim albinizmom, dok rijetko stanje nazvano aniridija uzrokuje djelomični ili potpuni izostanak šarenice. Takva stanja su iznimno rijetka, ali pokazuju koliko je razvoj oka složen proces koji uključuje velik broj gena i bioloških mehanizama.

Teško je predvidjeti boju očiju

Zbog velikog broja gena koji sudjeluju u stvaranju pigmenata u šarenici, konačnu boju očiju nije moguće sa sigurnošću predvidjeti bez detaljne genetske analize. Iako postoje modeli i tablice koje procjenjuju vjerojatnost određenih kombinacija, one mogu dati samo približnu procjenu.

Novi očni implantat vraća vid osobama s uznapredovalom makularnom degeneracijom

Znanstvenici danas razvijaju genetske testove koji analiziraju varijacije gena povezanih s pigmentacijom kako bi preciznije procijenili vjerojatnu boju očiju. Ipak, čak ni takvi testovi ne mogu uvijek dati potpuno siguran odgovor. Boja očiju zato ostaje zanimljiv primjer kako genetika i biologija zajedno oblikuju jedinstvene osobine svakog čovjeka.