Foto: Magnific
Gotovo svaki peti Europljanin živi u riziku od siromaštva — a svako četvrto dijete. Europska komisija odlučila je da je dosta čekanja i u srijedu, 6. svibnja, predstavila sveobuhvatan socijalni paket koji bi trebao preokrenuti taj trend.
Zašto mladi u istočnoj Europi sve češće umiru od uzroka koji se mogu spriječiti?
Paket se sastoji od četiri dokumenta: prve ikad strategije EU-a za borbu protiv siromaštva s ciljem da ga se do 2050. iskorijeniti, prijedloga mjera protiv stambene isključenosti, ojačanog jamstva za djecu te novih koraka u zaštiti prava osoba s invaliditetom.
52 posto Europljana navodi troškove života kao glavni razlog za zabrinutost. Cijene stanova od 2013. porasle su za 60 posto, a procjenjuje se da je milijun građana EU-a bez doma. Upravo te tri krize — skupoća stanovanja, prepreke na tržištu rada i rastuće siromaštvo — Komisija navodi kao razlog za hitno djelovanje.
Strategija se oslanja na tri stupa. Kvalitetna radna mjesta kao primarni izlaz iz siromaštva za one koji mogu raditi. Učinkovit pristup uslugama — od zdravstvene skrbi do obrazovanja. I koordinirano djelovanje koje uključuje ne samo institucije nego i lokalne vlasti, tvrtke i civilno društvo.
Foto: Magnific
Komisija najavljuje i osnivanje koalicije protiv siromaštva te novi oblik dijaloga u kojemu bi same osobe pogođene siromaštvom sudjelovale u kreiranju politika.
Djeca su u EU-u izloženija riziku od siromaštva nego odrasli, a u posljednjih pet godina taj se trend nije značajno promijenio. Komisija zato želi ojačati Europsko jamstvo za djecu — program koji osigurava besplatan pristup vrtiću, zdravstvenoj skrbi i školskim obrocima za najugroženiju djecu.
Novi naglasak stavlja se na pristup obiteljima kvalitetnim radnim mjestima i mentalnoj zdravstvenoj skrbi za djecu. Planira se i pilot projekt s europskom karticom jamstva za djecu koja bi djeci iz siromašnih obitelji olakšala pristup uslugama.
Komisija predlaže Vijeću EU-a preporuku kojom se naglašava prevencija beskućništva i dugoročna rješenja za stambenu krizu. Radi se o nastavku plana za pristupačno stanovanje kojeg je Komisija pokrenula u prosincu 2025.
Više od jednog od pet Europljana živi s nekim oblikom invaliditeta. Usprkos tome, samo 55 posto njih je zaposleno — u usporedbi s 77 posto osoba bez invaliditeta. Svaka treća osoba s invaliditetom izložena je riziku od siromaštva, gotovo dvostruko više od prosjeka EU-a.
Komisija planira uvesti europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom i parkirnu kartu na razini cijelog EU-a, osnovati Savez za neovisan život te ulagati u pomoćne tehnologije, uključujući alate temeljene na umjetnoj inteligenciji.
Strategija je sada pred državama članicama, koje trebaju raspraviti i usvojiti prijedloge. Komisija će pratiti provedbu i objaviti ažurirani okvir za praćenje prava osoba s invaliditetom za razdoblje do 2030.