Onečišćenje
Hrvatska na europskoj crnoj listi: Zrak koji dišemo nije siguran
Foto: Magnific
Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je novo izvješće o kvaliteti zraka u Europi, a kako prenosi Euronews, vijesti za Hrvatsku — i velik dio našeg susjedstva — nisu dobre. Hrvatska se našla na popisu zemalja koje prekoračuju dopuštene granice finih čestica PM2.5, jednog od najopasnijih onečišćivača zraka.
Što su PM2.5 čestice i zašto su opasne?
PM2.5 su sitne čestice promjera manjeg od 2,5 mikrometra. Toliko su male da prolaze kroz nos i grlo, prodiru duboko u pluća, pa čak i u krvotok. Nastaju iz prometnih ispušnih plinova, rafinerija, cementara, spaljivanja fosilnih goriva i šumskih požara. Dugotrajna izloženost povećava rizik od bolesti srca, pluća i prijevremene smrti.
Europska unija postavila je granicu od 25 μg/m³ (mikrograma po kubnom metru) kao godišnji prosjek. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još je stroža i preporučuje najviše 5 μg/m³.
Balkan i regija: Zabrinjavajuća slika
Hrvatska nije jedina u regiji s ovim problemom. Osim Hrvatske, granicu EU-a u razdoblju 2024. do 2025. prekoračile su i Bosna i Hercegovina, Srbija i Sjeverna Makedonija. Sarajevo i industrijske zone u Sjevernoj Makedoniji označene su kao neke od najkritičnijih točaka u cijeloj Europi.
Balkan i istočna Europa imaju i najviše procijenjene stope smrtnosti povezane s dugotrajnom izloženošću PM2.5. U tu skupinu spadaju Albanija, Bugarska, Grčka i Rumunjska.
Gdje je najgore u Europi?
Prema podacima EEA-e, rekordne vrijednosti zabilježene su u južnoj Italiji. Gradovi Ceglie Messapica i Torchiarolo imali su godišnje prosjeke od čak 117 i 113 μg/m³, što je gotovo pet puta više od europske granice. Glavni uzrok je spaljivanje drva u kaminima zimi, zajedno s atmosferskim uvjetima koji zagađenje zadržavaju blizu tla.
Italija brine i zbog smrtnosti — procijenjenih 101 smrt na 100.000 stanovnika godišnje, što je daleko više od usporedivih zemalja poput Španjolske (41), Francuske (34) ili Njemačke (37). Iznenađujuće, čak je i Danska dospjela na popis. Jedna mjerna postaja u Kopenhagenu zabilježila je 95 μg/m³, što je izniman skok za zemlju koja je inače poznata po ekološkoj osviještenosti.
Nisu problem samo PM2.5 čestice
EEA upozorava i na druge onečišćivače:
- PM10 — krupnije čestice koje također ulaze u dišni sustav
- Prizemni ozon — nastaje reakcijom sunčeve svjetlosti s ispušnim plinovima; njegova razina u atmosferi više se nego udvostručila od 1900. godine
- Benzo(a)piren (BaP) — otrovni spoj iz cigaretnog dima, izgaranja hrane i goriva
Unatoč određenom napretku, do 20 posto mjernih postaja u Europi i dalje bilježi vrijednosti iznad dopuštenih granica EU-a. Prema strožim standardima WHO-a, više od 90 posto Europljana diše zrak koji nije siguran.
Što možete učiniti?
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih koraka:
- Provjetravajte stan izvan prometnih vršnih sati. To znači da je bolje ne otvarati prozore odmah ujutro, nego tek nakon 9 sati.
- Koristite pročišćivač zraka u zatvorenom prostoru
- Izbjegavajte trčanje i intenzivni sport na otvorenom u danima s visokim zagađenjem
- Pratite kvalitetu zraka putem aplikacija koje prikazuju podatke u stvarnom vremenu za vaše područje
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
