Shizofrenija je jedan od najsloženijih i najmanje razumljivih psihijatrijskih poremećaja današnjice. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a karakteriziraju je simptomi poput halucinacija, poremećenog razmišljanja i gubitka kontakta sa stvarnošću. Ipak, jedno neobično zapažanje već desetljećima zbunjuje znanstvenike, osobe koje su slijepe od rođenja gotovo nikada ne razviju shizofreniju.

O toj mogućoj povezanosti prvi su pisali još 1950. godine istraživači Hector Chevigny i Sydell Braverman. Proučavajući psihološki život slijepih osoba, primijetili su da među osobama koje su rođene slijepe nema slučajeva shizofrenije. U to vrijeme ta ideja nije privukla veliku pozornost jer znanost još nije imala dovoljno podataka ni razumijevanja same bolesti. Desetljećima kasnije, moderna istraživanja ponovno su otvorila isto pitanje i rezultati su ostali jednako intrigantni, prenosi The Conversation. 

Veliko istraživanje dodatno potvrdilo neobičan obrazac

Jedan od najvažnijih dokaza stigao je 2018. godine iz Australije. Znanstvenici su pratili gotovo pola milijuna djece rođene između 1980. i 2001. godine. Od ukupnog broja ispitanika, gotovo 1900 osoba razvilo je shizofreniju. Međutim, među djecom koja su od rođenja imala kortikalnu sljepoću nije zabilježen nijedan slučaj bolesti.

Kortikalna sljepoća nastaje zbog oštećenja dijela mozga zaduženog za obradu vida, odnosno vidnog korteksa. Upravo je taj detalj posebno važan jer osobe koje izgube vid kasnije tijekom života ili one čija je sljepoća posljedica oštećenja oka ipak mogu razviti shizofreniju. To sugerira da ključ nije samo u gubitku vida, nego u načinu na koji se mozak razvija bez vizualnih podražaja od samog početka života.

Znanstvenici danas smatraju da je shizofrenija dijelom povezana s poremećajem načina na koji mozak interpretira i predviđa stvarnost. Naš mozak neprestano obrađuje informacije iz okoline i pokušava predvidjeti što će se dogoditi sljedeće. Kod osoba sa shizofrenijom taj sustav može postati nestabilan. Beznačajni podražaji tada dobivaju preveliku važnost, slučajnosti djeluju kao skrivene poruke, a granica između stvarnih događaja i vlastitih misli postaje zamagljena.

Magnific

Iako se shizofrenija najčešće povezuje sa slušnim halucinacijama i neobičnim uvjerenjima, istraživači smatraju da važnu ulogu ima upravo način na koji mozak koristi osjetila za stvaranje slike svijeta.

Zašto bi sljepoća mogla imati zaštitni učinak?

Vidni korteks jedan je od najvećih i najpovezanijih dijelova mozga. Osim za vid, važan je i za pažnju, emocije, učenje i obradu informacija. Kada osoba od rođenja nema vizualne podražaje, mozak se razvija drugačije. Istraživanja snimanja mozga pokazala su da se kod osoba s urođenom kortikalnom sljepoćom dijelovi mozga koji bi inače služili za vid često “prenamjenjuju” za druge funkcije poput jezika, pamćenja i zaključivanja.

Što zrak koji udišemo radi našem mozgu? Veliko istraživanje dalo zabrinjavajuće rezultate

Neki znanstvenici vjeruju da upravo ta rana reorganizacija mozga može djelovati zaštitno. Bez stalnog priljeva vizualnih informacija i nejasnih podražaja, mozak možda razvija stabilniji način interpretacije stvarnosti, što smanjuje mogućnost nastanka poremećenih predviđanja karakterističnih za shizofreniju.

Stručnjaci naglašavaju da je ključno upravo to što sljepoća postoji od rođenja. Gubitak vida kasnije u životu ne pruža isti učinak jer je mozak do tada već godinama oblikovan kroz vizualna iskustva. Drugim riječima, način na koji se mozak razvija u najranijem djetinjstvu mogao bi igrati veliku ulogu u kasnijem riziku razvoja psihijatrijskih poremećaja.

Nova saznanja mogla bi promijeniti liječenje shizofrenije

Današnje liječenje shizofrenije uglavnom se temelji na lijekovima koji djeluju na dopaminski sustav u mozgu. Iako ti lijekovi mnogima pomažu, kod dijela pacijenata nisu dovoljno učinkoviti ili uzrokuju ozbiljne nuspojave. Zbog toga znanstvenici sada istražuju i druge pristupe. Posebno zanimanje usmjereno je na glutamat, kemijsku tvar važnu za učenje, komunikaciju među živčanim stanicama i obradu informacija.

Znanstvenici otkrili mogući “prekidač” kronične boli u mozgu

Istraživači se nadaju da bi bolje razumijevanje razvoja mozga kod osoba koje su slijepe od rođenja moglo otvoriti vrata novim terapijama koje neće djelovati samo na kemiju mozga, nego i na način na koji mozak obrađuje stvarnost. Iako su istraživanja još uvijek u ranoj fazi, ovo neobično opažanje staro više od 70 godina danas sve više mijenja način na koji znanstvenici promatraju jednu od najtežih psihijatrijskih bolesti.