Prva fiskalna analiza za Hrvatsku pokazala je da ulaganje u zdravstvo nije samo trošak, već dugoročna investicija koja donosi korist cijelom društvu i gospodarstvu. U fokusu analize našao se multipli mijelom, rijedak i neizlječiv rak krvi, čiji rastući teret sve snažnije pogađa zdravstveni sustav, tržište rada i javne financije.

Analiza predstavljena 15. svibnja 2026. godine u Gradskoj kavani u Zagrebu pokazuje da ukupni godišnji fiskalni teret multiplog mijeloma u Hrvatskoj iznosi gotovo 45 milijuna eura. Iako najveći dio otpada na troškove liječenja, više od pet milijuna eura godišnje gubi se zbog smanjene produktivnosti, bolovanja, prijevremenih umirovljenja i manjih poreznih prihoda. 

Foto: PR Manjgura

Stručnjaci upozoravaju da se trošak bolesti danas promatra preusko, gotovo isključivo kroz zdravstveni proračun, dok stvarne posljedice osjećaju cijelo gospodarstvo i društvo.

„Nalazi potvrđuju da u suvremenom zdravstvu ne postoji ‘mala’ bolest te da pravodoban pristup liječenju nije trošak koji treba ograničavati, već ulaganje koje donosi korist cijelom državnom proračunu“, naglasio je glavni autor studije, slovački zdravstveni ekonomist prof. PhDr. Róbert Babeľa, PhD., MBA, MSc.

Hrvatska i dalje zaostaje za Europom

Hrvatska trenutno značajno zaostaje za prosjekom Europske unije u dostupnosti inovativnih onkoloških terapija. Pacijenti u prosjeku čekaju čak 549 dana na pristup lijekovima koji su već odobreni na europskoj razini, dok je u vodećim europskim državama čekanje kraće od 150 dana. Uz to, Hrvatska godišnje izdvaja oko 130 eura po stanovniku za liječenje raka, dok europski prosjek iznosi 279 eura.

Ipak, stručnjaci ističu da je posljednjih godina ostvaren napredak. Zahvaljujući ranijem otkrivanju bolesti i učinkovitijem liječenju, procijenjeno petogodišnje preživljenje pacijenata povećalo se s oko 35 posto na današnjih 60 do 65 posto.

Foto: PR Manjgura, Luka Vončina

„Hrvatska je posljednjih deset godina ostvarila značajan napredak u liječenju multiplog mijeloma, uz bolje stope preživljenja, raniju dijagnostiku i širi pristup terapijama nego ranije, no prostor za napredak i dalje postoji“, rekao je izv. prof. dr. sc. Luka Vončina s Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci.

Zdravstvo nije trošak nego investicija

Analiza pokazuje i da pravodobno liječenje donosi konkretne gospodarske koristi. Svaki euro uložen u bolje upravljanje multiplim mijelomom generira između 1,14 i 1,18 eura povrata kroz očuvanje radne sposobnosti pacijenata, smanjenje indirektnih troškova i veću gospodarsku aktivnost. Makroekonomist prof. dr. Dennis A. Ostwald upozorio je da se zdravstvo i dalje prečesto promatra kao financijski teret, iako brojni podaci pokazuju suprotno.

Foto: PR Manjgura, Dennis A. Ostwald

„Ne gubimo samo radnika, već i poreznog obveznika. Tu su i skriveni troškovi unutar obitelji i zajednica koje vlastitim resursima skrbe o oboljelima“, rekao je Ostwald.

Teret bolesti osjećaju i obitelji pacijenata

Teret multiplog mijeloma ne osjećaju samo pacijenti, već i njihove obitelji koje često postaju neformalni njegovatelji. Članovi obitelji uz vlastiti posao i svakodnevne obveze organiziraju odlaske na terapije, liječničke preglede i skrb tijekom najtežih faza bolesti. Takva situacija nerijetko utječe na financijsku stabilnost kućanstva, ali i na mentalno zdravlje cijele obitelji.

Direktorica udruge MijelomCRO Mira Armour upozorila je kako multipli mijelom „ne pogađa samo pacijenta, već postupno utječe na kvalitetu života, radnu sposobnost i financijsku sigurnost cijelog kućanstva“.

Sudionici konferencije zaključili su da ulaganje u kvalitetniju i bržu zdravstvenu skrb ne znači samo dulji i kvalitetniji život pacijenata, već i stabilnije gospodarstvo, veću produktivnost i dugoročno održivi društveni sustav.