TJELESNA TEMPERATURA

Niska temperatura nije uvijek bezazlena: Šest mogućih uzroka i znakovi za odlazak liječniku

| Autor: A. M.
Magnific

Magnific

Tjelesna temperatura od 37 °C dugo se smatrala standardnom vrijednošću, no ona nije jednaka kod svih ljudi. Normalna temperatura može varirati ovisno o dobi, spolu, dobu dana, tjelesnoj aktivnosti i načinu mjerenja. Kod nekih osoba prirodno je nešto niža, što ne mora značiti da postoji zdravstveni problem. Ipak, ako je temperatura dugotrajno snižena ili se pojave dodatni simptomi, važno je utvrditi uzrok, piše Everyday Health.

Uobičajena tjelesna temperatura izmjerena u ustima kreće se približno između 36,1 i 37,2 °C. Neka istraživanja upućuju na to da je prosječna tjelesna temperatura danas nešto niža nego u prošlosti te da bi se mogla kretati oko 36,4 °C. Među mogućim objašnjenjima navode se promjene u metabolizmu, manja razina upalnih procesa u organizmu te dulji boravak u prostorima s kontroliranom temperaturom.

Zdravstvena stanja koja mogu sniziti tjelesnu temperaturu

  • Poremećaji rada štitnjače. Hormoni štitnjače sudjeluju u regulaciji metabolizma i održavanju tjelesne temperature. Kada štitnjača proizvodi premalo hormona, što se naziva hipotireozom, osoba može osjećati pojačanu hladnoću i imati nižu tjelesnu temperaturu.
  • Infekcije i ozbiljne bolesti. Iako infekcije najčešće povezujemo s povišenom temperaturom, neke ozbiljne infekcije, poput upale pluća, mogu izazvati i njezino snižavanje. To se osobito može dogoditi kod starijih osoba i ljudi oslabljenog imunosnog sustava. Izrazito niska temperatura uz ubrzano disanje, promjene pulsa ili zbunjenost može biti znak sepse, životno ugrožavajućeg stanja koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
  • Lijekovi. Određeni lijekovi mogu utjecati na sposobnost organizma da održava normalnu temperaturu. Među njima su i neki antipsihotici, koji se primjenjuju u liječenju pojedinih psihijatrijskih poremećaja.
  • Poremećaji živčanog sustava. Za regulaciju tjelesne temperature važan je hipotalamus, dio mozga koji sudjeluje u održavanju toplinske ravnoteže. Bolesti i ozljede živčanog sustava, poput moždanog udara, ozljede leđne moždine, Parkinsonove bolesti ili multiple skleroze, mogu poremetiti taj proces.
  • Druga zdravstvena stanja. Snižena temperatura može se pojaviti i kod anoreksije nervoze, dugotrajnog nedostatka vitamina B1 te određenih kožnih bolesti, uključujući eritrodermijsku psorijazu.
  • Izloženost hladnoći. Dugotrajan boravak u hladnom okruženju može dovesti do pretjeranog gubitka tjelesne topline i razvoja hipotermije. Posebno su osjetljivi dojenčad i starije osobe jer njihov organizam teže regulira temperaturu.

Granica ispod koje temperatura postaje opasna

Blago snižena temperatura, primjerice oko 36 °C, najčešće nije razlog za zabrinutost ako se osoba osjeća dobro. Međutim, ako je temperatura redovito niža od približno 36,1 °C, osobito uz druge tegobe, preporučuje se razgovor s liječnikom.

HLK od uprave bolnice i Ministarstva zdravstva traži hitno rješenje prije nego što radiolozi odu

Tjelesna temperatura ispod 35 °C može upućivati na hipotermiju, hitno medicinsko stanje zbog kojeg je potrebno odmah potražiti pomoć. Posebno su zabrinjavajući simptomi poput zbunjenosti, nerazgovjetnog govora, izrazite pospanosti, poremećaja disanja, slabog pulsa, gubitka koordinacije ili svijesti. Ako postoji sumnja na pothlađivanje, osobu treba premjestiti na toplo mjesto, ukloniti mokru odjeću i utopliti je dekama. Ako je potpuno budna i može sigurno gutati, može piti topli napitak. Treba izbjegavati izravno zagrijavanje vrlo vrućom vodom.

Pravilno mjerenje temperature važno je za pouzdan rezultat

Ponekad termometar pokazuje nižu temperaturu jednostavno zato što mjerenje nije pravilno provedeno. Za pouzdaniji rezultat preporučuje se koristiti digitalni termometar, pravilno ga postaviti prema uputama proizvođača i držati mirno do završetka mjerenja. Važno je pričekati zvučni signal ili drugu oznaku da je mjerenje završeno.

Stipendije za studente medicine: U Splitu nude 5.000 eura

Oralno i rektalno mjerenje u pravilu su pouzdaniji od mjerenja pod pazuhom, na čelu ili u uhu, na koje u većoj mjeri mogu utjecati vanjski uvjeti. Rezultati se mogu razlikovati ovisno o mjestu mjerenja, pa je pri praćenju temperature važno koristiti isti način mjerenja. Ako je rezultat neuobičajeno nizak, mjerenje treba ponoviti kako bi se provjerila njegova točnost. Ipak, kod izraženih simptoma pothlađivanja ili ozbiljne infekcije ne treba odgađati traženje medicinske pomoći zbog ponovnog mjerenja.

*Tekst nije zamjena za stručnu medicinsku pomoć.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter