Stalan umor koji ne prolazi ni nakon odmora, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, noćno znojenje ili povišena temperatura bez jasnog razloga mogu biti znakovi da se u organizmu događa nešto neuobičajeno. Iako takvi simptomi ne moraju značiti da je riječ o zloćudnoj bolesti, važno ih je prepoznati i ne zanemarivati, osobito ako traju dulje vrijeme ili se postupno pogoršavaju. O tome koji simptomi mogu upućivati na rak, kada potražiti liječničku pomoć i koliko na razvoj bolesti utječu životne navike razgovarali smo s onkologinjom Mirjanom Pavlović Mavić.

Kada se zabrinuti i koje simptome ne treba ignorirati?

Mnoge zdravstvene tegobe prolazne su i mogu biti posljedica viroze, stresa ili iscrpljenosti. No kada simptomi ne nestaju ili postaju sve izraženiji, potrebno je obratiti pozornost na ono što nam tijelo poručuje.

„Prije nego što bih se zabrinula i odlučila na daljnju obradu, svakom bih simptomu dala dva do tri tjedna, tijekom kojih bih pratila kako se razvija, povlači li se ili postaje sve izraženiji.  Činjenica je da postoje prolazna stanja i smetnje, kao što su viroze, i u pravilu se sve te tegobe u tom periodu smanje ili nestanu. Za onkološke probleme karakteristično je da se simptomi progresivno pogoršavaju”, objašnjava onkologinja.

Među simptomima koje ljudi često pripisuju svakodnevnom stresu ističe dugotrajnu iscrpljenost, osobito ako je praćena apatijom i osjećajem težine u udovima. Upozorava i na gubitak apetita, odbojnost prema određenoj hrani te učestalu žgaravicu ili refluks, zbog kojih neki samoinicijativno uzimaju lijekove za smanjenje želučane kiseline i tako mogu prikriti simptome bolesti.

"Naš posao nije samo tuga": Onkologinja otkriva što ju svakog dana motivira

Posebnu pozornost treba obratiti i na krv u stolici, koju ljudi često pripisuju hemoroidima ili dugotrajnom sjedenju, bezbolno žutilo kože i bjeloočnica te pojavu kvržica ili povećanih limfnih čvorova. Takve promjene zahtijevaju liječničku procjenu, a ne čekanje da same nestanu.

Rak se može razvijati i bez simptoma

Jedan od najvećih izazova ranog otkrivanja raka jest činjenica da se neke zloćudne bolesti mogu dugo razvijati bez jasnih znakova upozorenja. To je osobito izraženo kod pojedinih tumora jetre, jajnika, pluća i debelog crijeva.

Magnific

„Postoje organi i organski sustavi koji su tome više skloni. Neka tvorba unutar tkiva može rasti i do velikih volumena prije nego što izazove simptom koji bi bio alarmantan”, ističe dr. Pavlović Mavić.

Upravo zato naglašava važnost sudjelovanja u nacionalnim programima ranog otkrivanja raka. U Hrvatskoj se provode programi probira za rak dojke, debelog crijeva i vrata maternice te program ranog otkrivanja raka pluća namijenjen osobama koje ispunjavaju određene kriterije rizika. Cilj tih programa jest otkriti bolest u fazi kada osoba još nema simptome, a mogućnosti uspješnog liječenja u pravilu su veće.

Koliko su važni genetika i životne navike?

Iako se rak često povezuje s obiteljskom poviješću bolesti, nasljedne genetske promjene odgovorne su za manji dio svih slučajeva. Prema riječima onkologinje, približno pet do deset posto tumora može se pripisati nasljednoj predispoziciji, osobito kod nekih oblika raka dojke, jajnika, debelog crijeva i endometrija.

„Genetika puni pištolj, a životne navike povlače okidač”, ističe dr. Pavlović Mavić, objašnjavajući kako na razvoj bolesti, uz nasljedne čimbenike, utječu i okolišni čimbenici te promjene koje se tijekom života nakupljaju u stanicama.

Onkologinja pritom navodi kako se, prema podacima europskog stručnog društva za prehranu i nutricionizam, smatra da je više od 40 posto onkoloških bolesti povezano sa životnim stilom. Taj podatak dodatno naglašava važnost prevencije i promjene navika na koje možemo utjecati. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase, nepušenje i ograničavanje alkohola mogu pridonijeti smanjenju rizika od razvoja raka, iako ga ne mogu potpuno ukloniti.

Dr. Majana Soče: Radioterapija ne boli i ne čini vas "radioaktivnima"

Jednako je važno odazivati se preporučenim preventivnim pregledima i ne zanemarivati promjene koje odstupaju od uobičajenog stanja organizma. Pojava simptoma ne znači automatski da je riječ o raku, ali pravodobni razgovor s liječnikom može pomoći da se njihov uzrok otkrije na vrijeme.