Moždani udar može pogoditi osobu bilo koje životne dobi, a rizik od njegova nastanka ne ovisi samo o godinama ili nasljednim čimbenicima. Naime, određene bolesti i svakodnevne životne navike mogu znatno povećati vjerojatnost moždanog udara, dok se pravodobnim prepoznavanjem i kontrolom tih čimbenika rizik može smanjiti.

Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), visoki krvni tlak jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za moždani udar, a posebno je opasno to što često ne uzrokuje nikakve simptome.

Bolesti koje povećavaju rizik od moždanog udara

Osim povišenog krvnog tlaka, nekoliko zdravstvenih stanja može povećati vjerojatnost moždanog udara.

• Povišeni kolesterol može pridonijeti nakupljanju masnih naslaga u krvnim žilama i njihovu sužavanju, čime se otežava protok krvi prema mozgu.
• Šećerna bolest također povećava rizik, osobito kada nije dobro regulirana. Osobe s dijabetesom često imaju i povišen krvni tlak, što dodatno povećava opasnost.
• Važnu ulogu imaju i bolesti srca, posebno fibrilacija atrija, odnosno poremećaj srčanog ritma koji može pogodovati stvaranju krvnih ugrušaka. Ako ugrušak dospije u krvnu žilu mozga i začepi je, može nastati ishemijski moždani udar.
• Rizik je veći i kod osoba koje su već preboljele moždani udar ili prolazni ishemijski napadaj (TIA), poznat i kao „mini moždani udar”. Iako simptomi TIA-e mogu brzo nestati, riječ je o ozbiljnom upozorenju koje zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.

Svakodnevne navike koje mogu povećati rizik

Na rizik od moždanog udara ne utječu samo postojeće bolesti nego i navike koje svakodnevno ponavljamo. Iako njihove posljedice često nisu odmah vidljive, s vremenom mogu pridonijeti oštećenju krvnih žila, povišenom krvnom tlaku i drugim zdravstvenim problemima.

Nedostatak kretanja također može imati ozbiljne posljedice. Osobe koje se nedovoljno kreću imaju veći rizik od razvoja pretilosti, povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti. Redovita tjelesna aktivnost, s druge strane, pomaže u održavanju zdravlja srca i krvnih žila te kontroli tjelesne težine i krvnog tlaka.

„Tlak mi je dobar, više ne trebam tablete“: Liječnik upozorava na pogreške u liječenju hipertenzije

Pušenje je jedan od čimbenika rizika na koje možemo utjecati. Tvari iz duhanskog dima oštećuju stijenke krvnih žila i pogoduju razvoju ateroskleroze, odnosno nakupljanju masnih naslaga u arterijama. Nikotin pritom povisuje krvni tlak, a ugljikov monoksid smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik. Rizik ne postoji samo kod aktivnih pušača jer i dugotrajno izlaganje pasivnom pušenju može štetno djelovati na zdravlje krvnih žila.

Važnu ulogu ima i ono što svakodnevno jedemo. Pretjeran unos soli može pridonijeti razvoju visokog krvnog tlaka, jednog od vodećih uzroka moždanog udara. Prehrana bogata zasićenim i transmasnim kiselinama može nepovoljno utjecati na razinu kolesterola u krvi, čime se povećava rizik od nakupljanja naslaga u arterijama.

Magnific

Prekomjerna konzumacija alkohola dodatno opterećuje krvožilni sustav. Osim što može povisiti krvni tlak, povezana je s većim rizikom od moždanog udara.

Dobra je vijest da promjene ovih navika mogu pomoći u smanjenju rizika. Prestanak pušenja, redovito kretanje, uravnotežena prehrana s manje soli i ograničavanje alkohola važni su koraci u očuvanju zdravlja krvnih žila, osobito kod osoba koje već imaju povišen krvni tlak, dijabetes ili druge čimbenike rizika.

Na koje čimbenike ne možemo utjecati?

Iako je moždani udar češći u starijoj životnoj dobi, može se dogoditi i mlađim osobama. Prema CDC-u, rizik se približno udvostručuje svakih deset godina nakon 55. godine života. Važnu ulogu imaju i obiteljska povijest bolesti te nasljedni čimbenici, dok određene okolnosti, poput trudnoće i primjene nekih hormonskih kontraceptiva, mogu utjecati na rizik kod žena. Na dob i genetiku ne možemo utjecati, ali poznavanje vlastitih čimbenika rizika omogućuje pravodobno poduzimanje preventivnih mjera.

Celijakija kod djece ne mora uzrokovati probavne tegobe. Gastroenterologinja otkriva kako je prepoznati

Redovito mjerenje krvnog tlaka, kontrola šećera i masnoća u krvi te odgovarajuće liječenje postojećih bolesti mogu znatno pridonijeti smanjenju rizika od moždanog udara. Važno je i prepoznati njegove znakove. Iznenadna slabost jedne strane tijela, spušten kut usana ili nagle teškoće s govorom zahtijevaju pozivanje hitne medicinske pomoći, čak i ako simptomi brzo nestanu.