Klimatske promjene trebalo bi službeno proglasiti globalnom zdravstvenom krizom, upozoravaju autori novog izvješća Lancet Countdown. Prema njihovim podacima, posljedice klimatskih promjena na zdravlje ljudi postaju sve ozbiljnije, dok mjere kojima bi se stanovništvo trebalo zaštititi ne prate brzinu tih promjena. Znanstvenici zato pozivaju Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i Ujedinjene narode (UN) da klimatske promjene formalno prepoznaju kao globalnu zdravstvenu izvanrednu situaciju, prenosi Euronews.

Psihoterapeutkinja o životu s ADHD-om: „Mislila sam da sam lijena, neodgovorna i preosjetljiva”

Jedna od najvećih prijetnji zdravlju stanovništva sve su češći i intenzivniji toplinski ekstremi. Prema izvješću, posljednjih 11 godina bile su među najtoplijima otkako postoje mjerenja, a broj smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama tijekom posljednjih desetljeća porastao je za gotovo 36 posto.

Samo tijekom 2023. godine s vrućinom je bilo povezano oko 710.000 smrtnih slučajeva, pri čemu autori izvješća procjenjuju da se više od 70 posto tih smrti može pripisati klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem. Posebno su ugroženi stariji ljudi, osobe s kroničnim bolestima te stanovništvo područja koja nemaju dovoljno razvijene sustave zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta.

Klimatske promjene povećavaju i rizik od zaraznih bolesti

Visoke temperature nisu jedina opasnost. Promjene klimatskih uvjeta stvaraju povoljnije okolnosti za širenje određenih zaraznih bolesti koje prenose komarci, među kojima su denga groznica i zika virus. Istodobno, suše, obilne oborine, ekstremne vremenske nepogode i šumski požari sve više ugrožavaju zdravlje stanovništva.

Autori upozoravaju da su se od 2016. godine, kada je na snagu stupio Pariški sporazum, pojedini zdravstveni rizici povezani s klimom povećavali brže nego tijekom prethodnog desetljeća. To, prema njihovoj procjeni, pokazuje da postojeće mjere nisu dovoljne za zaštitu javnog zdravlja. Smatraju da bi službeno proglašenje globalne zdravstvene izvanredne situacije moglo potaknuti brže i usklađenije djelovanje država.

Investicije u zdravstvu: Pacijent sa sumnjom na rak treba imati dijagnozu u roku od dva tjedna

Među predloženim mjerama ističu jačanje sustava ranog upozoravanja na zdravstvene opasnosti, bolje praćenje bolesti povezanih s klimatskim promjenama te brže osiguravanje sredstava za zaštitu stanovništva. Pozivaju i na odlučnije smanjenje uporabe fosilnih goriva, uključujući postupno ukidanje proizvodnje električne energije iz ugljena do 2035. godine.

Njihova je glavna poruka da klimatske promjene više nisu samo pitanje okoliša, nego i sve ozbiljnija prijetnja ljudskom zdravlju. Bez bržeg djelovanja, upozoravaju, zdravstvene posljedice mogle bi postati još izraženije u godinama koje dolaze.