Ljubavni poljupci možda nisu samo razmjena nježnosti (a i bakterija) već sa sobom nose i rizik za razvoj demencije i drugih mentalnih poremećaja; tako sugerira nova iranska studija koju prenosi Daily Mail. Istraživači su, naime, analizirali kako razmjena sline među partnerima može utjecati na razinu kortizola, hormona stresa, te posljedično na mentalno zdravlje.

Ranija istraživanja pokazala su kako osobe koje pate od depresije i anksioznosti često imaju povišene razine kortizola u slini. Pretpostavlja se da kortizol može imati loš učinak na hipokampus, regiju mozga ključnu za pamćenje.

Izraženije promjene kod žena

U najnovijem istraživanju sudjelovalo je 268 bračnih parova iz Irana, od kojih je jedan partner patio od depresije i anksioznosti, s nesanicom kao glavnim simptomom. Tijekom šest mjeseci znanstvenici su pratili promjene u slini i razinama stresa kod oba partnera. Rezultati su pokazali da su zdravi partneri nakon šest mjeseci iskusili značajno povišene razine depresije, anksioznosti i nesanice u odnosu na početne vrijednosti.

Zanimljivo, utjecaj je bio izraženiji kod žena nego kod muškaraca.

Znanstvenici ističu kako bi ovi nalazi mogli imati važnu ulogu u razvoju terapija za mentalne poremećaje kod osoba u vezama, budući da liječenje možda treba uključiti oba partnera, čak i kada simptome pokazuje samo jedan.

Iako je studija ograničena na parove iz Irana i ne uključuje druge moguće čimbenike (poput prehrane i životnih događaja), otvara vrata važnim pitanjima o ulozi mikroorganizama u našem mentalnom zdravlju.

WHO: 300 milijuna depresivnih diljem svijeta

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da više od 300 milijuna ljudi širom svijeta pati od depresije. Stres izazvan pandemijom dodatno je povećao stope depresije i anksioznosti za više od 25 %.

Tišina boli: Što nam mladi govore o svom mentalnom zdravlju i kako im pomoći

Nacionalni institut za mentalno zdravlje (National Institute of Mental Health) navodi da je depresija jedan od najčešćih mentalnih poremećaja u Sjedinjenim Američkim Državama. Simptomi se kreću od blagih do teških i mogu ozbiljno narušiti sposobnost osobe da obavlja svakodnevne aktivnosti. Depresija je povezana s povećanim troškovima zdravstvene skrbi te s drugim zdravstvenim stanjima poput srčanih bolesti i dijabetesa. Također predstavlja rizični čimbenik za suicidalne misli i ponašanja.

Ova studija daje novi uvid u kompleksne načine na koje bliski međuljudski odnosi mogu utjecati na mentalno zdravlje, uključujući i moguće biološke mehanizme poput razmjene sline.

Iako su rezultati preliminarni i zahtijevaju dodatna istraživanja, posebno u različitim kulturnim i socijalnim kontekstima, otvaraju prostor za razmatranje partnerstva kao dvosmjernog faktora rizika kod psihičkih poremećaja. U kliničkoj praksi ovo bi moglo značiti potrebu za širim, sistemskim pristupom u dijagnostici i liječenju depresije i anksioznosti.

Dijana K.M.