U razgovoru s onkolozima često se traže odgovori na teška, ali važna pitanja – o liječenju, emocijama, ishodima i svakodnevici s dijagnozom raka. Na ta pitanja svakodnevno im odgovara dr. sc. Davor Kust, dr. med., specijalist onkologije i radioterapije, idejni začetnik i osnivač mreže Onkologija.net. Dr. Kust je svoju profesionalnu karijeru posvetio upravo onkološkim pacijentima – ne samo kroz klinički rad, već i kroz znanstveni i edukativni doprinos struci.

Iza njega stoji 51 znanstveni i stručni rad, 13 poglavlja u medicinskim knjigama i udžbenicima te 35 kongresnih sažetaka. Redovito predaje na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima, a njegovi primarni fokusi su tumori probavnog sustava, glave i vrata te neuroendokrini tumori.

U ovom razgovoru, dr. Kust otkriva što pacijente najviše brine, kako izgleda njihov emocionalni put kroz liječenje, zašto je važno postavljati pitanja – i što svaki liječnik može učiniti da to pacijentu olakša. Govori i o tome kako on sam nosi težinu svakodnevnog rada s teškim dijagnozama, ali i o velikim pomacima u liječenju raka, koji iz dana u dan mijenjaju živote nabolje.

Većina pacijenata je na početku preplavljena – dijagnoza ih često zatekne i ostavi u stanju šoka. U tim prvim trenucima mnogi se oslanjaju isključivo na liječnika i teško im je artikulirati pitanja.

U pravilu prvi razgovor vodimo polako i ponovimo stvari ako treba i više puta jer je poznato da pacijenti zbog straha mnogo toga rečenog zaborave. Tek kasnije, kada se slegnu početne emocije, dolazi do pitanja poput: "Koliko su šanse za izlječenje?", "Koje su nuspojave liječenja?", "Hoću li moći raditi, živjeti normalno?" i slično.

Jedan dio pacijenata se boji išta pitati, a postoje i oni koji ne žele ništa znati. Uglavnom kad stvorimo odnos povjerenja, najčešće se ipak otvore. Vjerujem da je i na liječniku odgovornost da potakne pitanja – pacijent koji razumije svoj put liječenja, hrabriji je i mirniji u cijelom procesu.  

Može li kemoterapija smanjiti tumor ili ga samo zaustavlja u širenju? Evo odgovora onkologa

Koliko često danas svjedočite uspješnim ishodima, unatoč ozbiljnosti dijagnoze?

Mnogo češće nego što se generalno misli. Medicina je jako napredovala, a onkologija je jedna od grana koje se najbrže razvijaju, tako da iako ljudi često povezuju rak s krajem to više nije pravilo. Mnoge maligne bolesti, osobito ako se otkriju na vrijeme, mogu se izliječiti ili postaju kronične bolesti s kojima se može dugo i kvalitetno živjeti. To su ti "tihi" pozitivni primjeri koji ne dolaze često do javnosti – ali ih je važno isticati.  

Možete li izdvojiti 5 stvari koje bi svaki pacijent trebao znati na početku liječenja?  

1. Niste sami – imate tim ljudi koji je uz vas
2. Nema glupih pitanja – pitajte sve što vas zanima
3. Emocije su normalne – strah, ljutnja, tuga, sve su to normalne reakcije
4. Važno je kako živite između terapija – zdrava prehrana, dovoljno tekućine, kretanje, socijalna podrška
5. Vi ste više od dijagnoze – bolest vas ne definira
   

Koja su ključna pitanja koja bi svaki onkološki pacijent trebao postaviti svom liječniku? Što je važno znati kako bi se donijela informirana odluka o liječenju?

Najbitnije je raspraviti temu koja je u onkologiji glavna, a to je liječenje - koje su opcije liječenja, što se od istoga očekuje i kolike su šanse za izlječenje ili poboljšanje trenutnog stanja. Mnogo nam pomaže kada bolesnici sami izraze svoja očekivanja od terapije jer i to je vrlo važna informacija o odluci. Također, važno je pitati o mogućim nuspojavama liječenja i kako ih je moguće ublažiti / kontrolirati, te razjasniti kako će proces liječenja utjecati na svakodnevni život.

 S obzirom da onkološki bolesnici često uzimaju i druge lijekove ili bi željeli uzimati određene dodatke prehrani ili suplemente, bitno je pitati onkologa kosi li se navedeno s planiranim liječenjem- nikako nije dobro bilo što prešutjeti jer time riskiramo potencijalne interakcije lijekova.

Onkologija je grana medicine koja se brzo razvija. Koliko se, iz vaše perspektive, liječenje promijenilo od vaših početaka do danas – i što vam ti pomaci znače u svakodnevnom radu s pacijentima?

Rekao bih – drastično. Kada sam se počeo baviti onkologijom prije 15-ak godina, standard je bila kemoterapija s dosta nespecificiranog djelovanja i nuspojava.

Tri neobična simptoma raka pluća koji mogu zbuniti i liječnike

Danas govorimo o imunoterapiji, pametnim lijekovima, preciznoj molekularnoj dijagnostici i personaliziranom pristupu. Nemali broj pacijenata danas žive zahvaljujući terapijama koje nisu ni postojale prije pet ili deset godina. Budućnost onkologije ide prema individualiziranom, ciljanom pristupu, a mi već danas svjedočimo toj promjeni.  

Biti uz pacijente koji prolaze kroz svoje najteže trenutke zahtijeva puno emocionalne snage. Kako to utječe na Vas kao čovjeka i liječnika? Kako sami sebi pomažete da ostanete pribrani, snažni – i ne potonete u crne misli?

To je pitanje koje rijetko tko postavlja – a trebalo bi. Empatija je nužna u onkologiji, ali nosi svoju cijenu. Biti svakodnevno uz ljude koji su teško bolesni sigurno na određeni način mijenja i nas.

Meni osobno je posao donio to da sam naučio više cijeniti svaki trenutak i "male stvari", te da bolje razumijem vrijednost zdravlja koje često shvaćamo "zdravo za gotovo". U pravilu koliko je moguće pazim na ravnotežu između posla i privatnog života, a možda najvažnije, redovno podsjećam samog sebe na sve pozitivne ishode koje sam vidio a kojih imamo sve više.

Za kraj, koji bi bio vaš ključni savjet kada je riječ o prevenciji malignih bolesti? Što svatko od nas može učiniti kako bi smanjio rizik?

Iako to nije direktno područje onkologije, prevencija je i dalje najsnažnije oružje koje imamo. Ne pušiti, umjereno s alkoholom, zdrava prehrana, redovna fizička aktivnost, izbjegavanje prekomjernog sunčanja, kontrola stresa – sve to čini razliku.

Ali jednako važno je redovito se kontrolirati – rano otkrivena bolest je često izlječiva. Uložite vrijeme u svoje zdravlje prije nego vas bolest na to prisili.  

 Ana Abrahamsberg