Tri neobična simptoma raka pluća koji mogu zbuniti i liječnike

freepik

freepik

Rak pluća jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj. Godišnje se otkrije više od 3000 novih slučajeva raka pluća, velikom većinom u pušača. Na žalost, gotovo isti broj bolesnika umire svake godine od ove smrtonosne bolesti. Gotovo 90% svih bolesnika sa karcinomom pluća su pušači ili bivši pušači, prema podacima Ministarstva zdravstva RH.

Iako su simptomi poput kašlja, boli u prsima, iskašljavanja krvi i otežanog disanja poznati javnosti, rak pluća često izostaje s liste mogućih dijagnoza kada se pojave netipični znakovi.

Upravo zbog toga mnogi oboljeli dolaze liječniku tek u poodmaklom stadiju, kada su terapijske opcije ograničene. No, sve češće se u medicinskoj literaturi upozorava na “nevidljive” ili neobične simptome koji, iako naizgled nevezani za pluća, mogu biti rani znakovi zloćudne bolesti. Donosimo tri takva simptoma i objašnjavamo što stoji iza njih. 

Zadebljanje vrhova prstiju (Hipokratovi prsti)

Prema američkoj platformi MyLungCancerTeam, čak 80 posto osoba koje razviju zadebljanje vrhova prstiju zapravo boluje od raka pluća – što ovaj simptom čini važnim, ali često previdjenim znakom upozorenja. Iako zadebljanje vrhova prstiju može biti povezano i s drugim bolestima (poput cistične fibroze, upalnih bolesti crijeva ili srčanih mana), njegova povezanost s malignim tumorima, osobito ne-mikrocelularnim karcinomom pluća, izuzetno je česta.

Bol u prsima - bezazlen simptom ili znak da se odmah javite liječniku?

Promjene su najvidljivije na vrhovima prstiju ruku i nogu, gdje dolazi do zadebljanja mekog tkiva, zaobljenja i ispupčenja noktiju, koji poprime izgled ”satnog stakla”. Prsti mogu biti blago otečeni, a pacijenti često prijavljuju osjećaj nelagode, pritiska ili gubitka fine motorike. U težim slučajevima, nokti se uvijaju prema dolje, a kut između nokta i korijena prsta nestaje.

Znanstvenici vjeruju da to nastaje zbog otpuštanja vazodilatacijskih tvari i faktora rasta iz tumorskih stanica, koji potiču stvaranje novih krvnih žila i povećanje tkiva u udaljenim dijelovima udova. Ovaj proces nije u potpunosti razjašnjen, ali se smatra paraneoplastičkim sindromom, tj. reakcijom tijela na tumor koja se ne može objasniti izravnim širenjem bolesti, piše Hina Zdravlje.

Budući da ova reakcija može prethoditi tipičnim simptomima raka pluća – poput kašlja, bolova u prsima ili iskašljavanja krvi – njezina pravodobna identifikacija u ordinaciji obiteljske medicine može ubrzati dijagnostički proces i povećati izglede za uspješnije liječenje.

Ginekomastija – rast dojki kod muškaraca

Povećanje i osjetljivost dojke kod starijih muškaraca često se povezuje s hormonskim disbalansom, debljinom ili lijekovima. No, značajna je rijetka, paraneoplastična vrsta kada tumor luči beta-hCG hormon, koji remeti ravnotežu estrogena i testosterona. U slučaju opisanom u časopisu Endocrine Abstracts, 73-godišnjak zbog povećanja desne dojke upućen je na endokrinološki pregled.

Ispostavilo se da ima planocelularni karcinom pluća koji luči beta-hCG – uslijed čega je došlo do hormonske neravnoteže i rasta dojke. CT snimka otkrila je malignu masu u donjem režnju lijevog pluća i metastaze u nadbubrežnoj žlijezdi. Ginekomastija takvog tipa javlja se u otprilike 2,4 posto pacijenata s rakom pluća.

Paraneoplastični sindromi poput ovog javljaju se kod deset posto oboljelih od raka pluća. Paraneoplastični znači da je simptom posredna posljedica tumora, ne zbog njegove veličine ili širenja, nego zbog tvari koje tumor izlučuje. U kliničkoj praksi, ovi sindromi mogu biti rani znak raka i pomoći u njegovu otkrivanju.

Opasan trend: Rak pluća sve češći kod žena koje nikada nisu zapalile cigaretu! 

Ginekomastija kod starijih muškaraca uvijek zahtijeva hormonsku i radiološku obradu, uključujući mogućnost maligne etiologije.

Neurološki simptomi bez jasnog uzroka

Neurološki problemi poput slabosti, vrtoglavice, promjena raspoloženja, epileptičnih napada ili konfuzije često zbunjuju i pacijente i liječnike, jer na prvi pogled nemaju veze s plućima. No, rak pluća – osobito onaj koji stvara paraneoplastične neurološke sindrome (PNS) – može utjecati na mozak i živčani sustav prije nego što je tumor vidljiv na snimkama.

Prema udžbenicima onkologije i članku objavljenom u časopisu Journal of Thoracic Oncology, tri do pet posto oboljelih razvije neki oblik PNS-a. Najčešće se pojavljuje subakutna senzorna neuropatija, slabost udova ili encefalopatija, a simptomi se mogu javiti mjesecima prije postavljanja dijagnoze raka.

Ovi poremećaji nisu rezultat metastaza, već imunosnog odgovora tijela na tumor – vlastita antitijela napadaju dijelove živčanog sustava u zabludi da brane organizam od tumora. Upravo takvi simptomi često se pogrešno pripisuju Alzheimerovoj bolesti, epilepsiji ili depresiji, što može dovesti do zakašnjele dijagnoze osnovne bolesti.

Teška bolest koja se otkriva prekasno

U Hrvatskoj se rak pluća i dalje otkriva prekasno – više od 70 posto bolesnika dolazi liječniku kada je bolest već metastazirala. Unatoč dostupnosti skrining programa za pušače starije od 50 godina, i dalje su prisutni problemi.

Što jesti, a što ne za zdravlje pluća? Popis namirnica koje mogu štetiti disanju

No, pulomolozi upozoravaju i da su liječnici primarne zdravstvene zaštite ključni u prepoznavanju ranih znakova, ali često im nedostaje vremena da povežu neurološke ili hormonske simptome s rakom pluća.

Zato je važno informirati i zdravstvene djelatnike i javnost o mogućim “tišim” simptomima. U boljoj edukaciji pomažu i organizacije poput Hrvatske lige protiv raka i udruga oboljelih, koje redovito izdaju informativne materijale.

U njima se upozorava da kašalj, krv u iskašljaju i bol u prsima nisu jedini znakovi raka pluća. Zadebljanje prstiju, rast grudi kod muškaraca i neobjašnjivi neurološki simptomi mogu biti rani pokazatelji koji zaslužuju pažnju. Paraneoplastični sindromi nisu česti, ali mogu predstavljati prvi alarm za temeljitije pretrage, osobito kod osoba koje pripadaju rizičnoj skupini – poput dugogodišnjih pušača.

Upoznavanje s ovim simptomima može pomoći u pravovremenom otkrivanju bolesti i omogućiti raniji početak liječenja, čime se povećava šansa za preživljenje.

A.a.


Podijeli: Facebook Twiter