Istraživanje otkriva

Bolovi u leđima povezani s dijabetesom, srčanim bolestima i artritisom?

freepik

freepik

Bolovi u leđima pogađaju gotovo svakog čovjeka barem jednom u životu - procjenjuje se da će čak 80% ljudi osjetiti ovaj problem. Iako uzrok najčešće nije ozbiljan, nova znanstvena istraživanja ukazuju na to da kronični bolovi u leđima mogu biti povezani s povećanim rizikom od razvoja određenih bolesti.

Stručnjaci sa Sveučilišta za tehnologiju u Sydneyju analizirali su podatke gotovo 90.000 ljudi, prikupljene u sklopu Nacionalne zdravstvene ankete Brazila iz 2019. godine. Otprilike svaki peti ispitanik prijavio je kronične bolove u leđima. Rezultati su pokazali da osobe s ovim problemom češće obolijevaju od:

  • artritisa
  • depresije
  • kardiovaskularnih bolesti (srčanih i krvožilnih oboljenja)

Također, češće su im dijagnosticirani dijabetes, astma, rak i plućne bolesti.

Zajednički rizični faktori

Glavni autor studije, prof. Rafael Zambelli Pinto, objašnjava da kronični bolovi u leđima i spomenute bolesti dijele slične rizične čimbenike - fizičku neaktivnost, pretilost, stres i loš san. Kada se te tegobe jave zajedno, značajno narušavaju kvalitetu života.

Primjerice, odrasle osobe koje pate i od bolova u leđima i od artritisa više su nego dvostruko sklonije ozbiljnim ograničenjima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Liječenje ne smije biti usmjereno samo na kralježnicu

Dr. Pinto naglašava kako liječnici trebaju primijeniti integrirani pristup u liječenju pacijenata s kroničnim bolovima u leđima. „Ne radi se samo o kralježnici. Ti pacijenti nose veći zdravstveni teret koji utječe na njihovu samostalnost i kvalitetu života“, ističe.

Trener koji je imao kronične bolove u leđima otkriva kako ih je pobijedio

Kako si možete pomoći kod bolova u leđima

Prema smjernicama NHS-a, bolovi u leđima obično prolaze unutar nekoliko tjedana, no postoje načini kako ublažiti tegobe:

  • koristite hladni oblog (npr. vrećicu smrznutog povrća zamotanu u ručnik) za smanjenje boli i otekline
  • koristite topli oblog (grijaću bocu ili termofor) za ublažavanje ukočenosti zglobova i grčeva u mišićima
  • radite lagane vježbe i istezanja za leđa
  • ostanite aktivni i nastavite s uobičajenim dnevnim aktivnostima koliko god je moguće
  • uzmite protuupalni lijek poput ibuprofena (paracetamol sam nije preporuka, ali se može kombinirati s drugim lijekovima)

Ako su bolovi jaki, dugotrajni i otežavaju svakodnevni život, svakako se obratite svom liječniku opće prakse.

Prevencija

Prevecija je kao i uvijek najvažnija, pa stručnjaci mayoclinic.com savjetuju da prije svega radite na kondiciji i naučite kako pravilno koristiti tijelo kako biste spriječili bolove. 

Doc. Mladen Miškulin: "Umjetna inteligencija donijela je revoluciju u ortopedskoj kirurgiji koljena"

Da bi leđa ostala zdrava i snažna:

  • Vježbajte. Redovite aerobne aktivnosti slabijeg intenziteta mogu povećati snagu i izdržljivost leđa te omogućiti mišićima da bolje rade. Hodanje, vožnja bicikla i plivanje dobri su izbori jer ne opterećuju leđa. 

  • Jačajte mišiće i fleksibilnost. Vježbe za trbušne i leđne mišiće, koje jačaju središnji dio tijela, pomažu u uvježbavanju tih mišića da zajedno podupiru leđa.

  • Održavajte zdravu tjelesnu težinu. Prekomjerna težina opterećuje mišiće leđa.

  • Prestanite pušiti. Pušenje povećava rizik od bolova u donjem dijelu leđa. Rizik raste s brojem popušenih cigareta dnevno, pa prestanak može smanjiti taj rizik.

Izbjegavajte pokrete koji uvijaju ili naprežu leđa. Da biste pravilno koristili tijelo:

  • Pametno stojte. Nemojte se pogrbljivati. Održavajte neutralan položaj zdjelice. Kada stojite dulje vrijeme, stavite jednu nogu na nisku klupicu kako biste smanjili opterećenje donjih leđa. Naizmjenično mijenjajte noge. Dobar držanje može smanjiti napetost mišića leđa.

  • Pametno sjedite. Odaberite sjedalo s dobrom potporom za donji dio leđa, s naslonima za ruke i okretnom bazom. Jastuk ili smotani ručnik postavljen u donji dio leđa može održati njegov prirodni luk. Koljena i kukovi neka budu u istoj razini. Često mijenjajte položaj, barem svakih pola sata.

  • Pametno podižite. Izbjegavajte dizanje teških tereta ako je moguće. Ako morate podići nešto teško, neka noge obave posao. Držite leđa ravno, savijajte se samo u koljenima i nemojte se uvijati. Teret držite blizu tijela. Ako je predmet težak ili nezgrapan, potražite partnera za podizanje.

A. A.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter