Rekonstrukcija dojke nakon onkološkog liječenja važan je korak u procesu oporavka svake žene - ne samo fizički, nego i emocionalno. Zahvaljujući razvoju suvremene kirurgije i anesteziologije, danas je moguće izvesti složene rekonstruktivne zahvate na nježniji, sigurniji i humaniji način.

O jednoj od metoda - rekonstrukciji dojke pod regionalnom anestezijom, koja pacijenticama omogućuje brži oporavak i lakše iskustvo operacije, razgovarali smo s prof. prim. dr. sc. Domagojem Eljugom, dr. med., specijalistom opće kirurgije te subspecijalistom plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije.

Pojasnio je o kakvom se točno zahvatu radi i po čemu se razlikuje od klasične rekonstrukcije:

„Radi se o rekonstrukciji dojke pod regionalnom anestezijom, pri kojoj se pomoću ultrazvuka ciljano blokiraju živci koji prenose bol iz područja dojki, odnosno prsnog koša. Pacijentica nije u općoj anesteziji, ne intubira se, diše samostalno, a cijeli je zahvat praćen laganom sedacijom. Drugim riječima, ona „spava“ površno, ali njezino tijelo ne prolazi kroz stres dubokog uspavljivanja.

U odnosu na klasične zahvate pod općom anestezijom, razlika je ogromna. Nema mučnine, nema dezorijentacije pri buđenju, nema osjećaja „težine“ ni zamućenosti koji mnoge žene pamte nakon operacija. Pacijentice često ističu da se osjećaju kao da su „prespavale“ zahvat, a već nekoliko sati nakon operacije mogu jesti, razgovarati, pa čak i hodati. To mijenja doživljaj cijelog procesa, koji je puno lakši, nježniji i pacijentice svjedoče da se osjećaju kao da niti nisu bile na operativnom zahvatu.“, naglašava te dodaje kako regionalna anestezija nije nova u medicini, ali njezina primjena u rekonstrukciji dojke intenzivno se razvije u zadnje vrijeme.

„U Hrvatskoj se takva metoda nudila u pojedinačnim slučajevima, a želja nam je da postane standardna metoda u gotovo svim slučajevima kirurških zahvata rekonstrukcije kada je indicirana. Da bismo to postigli, potrebno je educirati i formirati anesteziološke timove koji će moći ponuditi pacijenticama takav pristup.“, dodaje prof. Eljuga.

Prof. Domagoj Eljuga

Koje su najveće prednosti za pacijentice, osim bržeg oporavka i smanjene boli?

Ono što najviše iznenadi pacijentice jest koliko se dobro osjećaju nakon operacije. Nema one tipične iscrpljenosti, nema mučnine, nema „zamućenog buđenja“. Već istog dana mogu piti, jesti, razgovarati i hodati.

To snažno utječe i na psihološki doživljaj liječenja jer osjećaju da su prošle kroz važnu operaciju, ali ne i kroz traumu. Također je bitno za istaknuti da s regionalnom anestezijom gotovo nema potrebe da se koriste jaki lijekovi protiv bolova pa je cijeli oporavak mirniji, bez nuspojava i komplikacija.

Postoje li situacije u kojima se ovakav pristup ne preporučuje?

Kod vrlo složenih ili dugotrajnih rekonstrukcija, osobito onih koje uključuju presađivanje vlastitog tkiva (mikrovaskularne „flap“ tehnike), opća anestezija i dalje je sigurniji izbor. Također, kod pacijentica s izraženim strahom ili nemogućnošću da mirno leže duže vrijeme, bolje je odabrati klasičan pristup. Odluka se donosi individualno, s pacijenticom, kirurgom i anesteziologom.

Kako reagiraju pacijentice kada čuju da mogu izbjeći opću anesteziju?

Najčešće reagiraju s olakšanjem. Opća anestezija za mnoge žene predstavlja velik izvor straha od gubitak kontrole, otežanog buđenja nakon operacije, mučnine... Kad im objasnimo da postoji mogućnost da operaciju prođu bez svega toga, u sigurnom, kontroliranom stanju, većina pacijentica se odluči za takav pristup .Nakon operacije često kažu: „Da sam znala da može ovako, bila bih puno mirnija.“

Može li ovaj pristup promijeniti budućnost kirurgije dojke?

Vjerujem da može, jer smo i našom objavljenom studijom pridonijeli tome da se ovakav pristup može ponuditi većini naših pacijenata, a siguran sam da će u budućnosti velika većina njih odabrati taj oblik anestezije za operativne zahvate na dojkama.

Doc. Mladen Miškulin: "Umjetna inteligencija donijela je revoluciju u ortopedskoj kirurgiji koljena"

Koje inovacije u području rekonstrukcije dojke osobno najviše pratite?

Najviše me zanimaju inovacije koje donose realne koristi za pacijentice.

Budućnost je i u AI programima koji mogu ženama pokazati kako će njihove dojke izgledati nakon rekonstrukcije i time im se olakšava odabir da li napraviti rekonstrukciju implantatima, vlastitim tkivom ili bi možda za njih bila bolja parcijalna rekonstrukcija, odnosno onkoplastična kirurgija dojke u kojoj ne uklanjamo cijelu dojku već defekt koji zaostaje nakon tumora rekonstruiramo ostatnim tkivom dojke.

Kako se personalizirana medicina primjenjuje u vašem radu?

Svaka žena ima svoju priču, svoju bolest, svoj ritam i svoj odnos prema tijelu. Prvi korak nije odabir tehnike, nego razgovor: što je toj ženi najvažnije, što želi, čega se boji.

Neke pacijentice žele što prije završiti proces i vratiti se poslu, druge žele estetski najprirodniji rezultat, a neke ne žele rekonstrukciju što je apsolutno legitimno. Na nama je da to prepoznamo i ponudimo najbolje rješenje za nju – bilo da se radi o implantatu, rekonstrukciji vlastitim tkivom ili pak jednostavnijem zahvatu onkoplastične kirurgije.

Kako su se kroz godine promijenili pristupi, ali i same pacijentice?

Promjene su uistinu jako vidljive. Kad sam započeo karijeru, rekonstrukcija dojke se nudila u sporadičnim slučajevima, nisu bili lako dostupni implantati i mnoge žene nisu niti znale da je dojku moguće rekonstruirati. Danas je rekonstrukcija dio onkološkog liječenja. Rekonstrukcija dojke nije samo estetska, nego emocionalna i psihološka potreba. To je zahvat kojim vraćamo psihofizičku cjelovitost ženama.

Zato sam i kao mladi kirurg prije 10 godina pokrenuo javnozdravstvenu kampanju u Hrvatskoj, međunarodni Dan dojki i BRA Day ( Breast Reconstruction Awareness Day) kojim sam želio približiti ženama brojne mogućnosti rekonstrukcijske kirurgije kako bi bile informirane o svim metodama koje su im na raspolaganju kako bi mogle odabrati najprikladniju.

Zahvaljujući toj kampanji, danas se u Hrvatskoj za rekonstrukciju odlučuje dvostruko više žena nego prije 10 godina. Jer jedino adekvatno informirana pacijentica može donijeti ispravnu odluku oko optimalne metode rekonstrukcije koje su im na raspolaganju.

Ana Abrahamsberg