Kad kod nekoga osjetite neugodan miris iz usta prva pretpostavka svima je da se radi o osobi koja nije dobro oprala zube i usnu šupljinu. Često je ta pretpostavka točna, međutim, postoje i slučajevi u kojima se radi o halitozi. Radi se o kroničnom stanju neugodnog zadaha koji u 85 posto slučajeva uzrokuju bakterije koje se nalaze u usnoj šupljini. O tome kako spriječiti razvoj ovog stanja i pravilnom načinu održavanja oralne higijene razgovarali smo sa stomatologinjom Marijom Badrov, dr. med. dent.

Stomatologinja je naglasila da je pravilna oralna higijena temelj prevencije i prvi korak u rješavanju halitoze i podijelila neke savjete o tome kako pravilno čistiti usnu šupljinu. Ljudi koji imaju prirodne zube trebali bi ih prati najmanje dva puta dnevno pomoću zubne četkice (ručne ili električne). No, ovo zapravo nije dovoljno iako većina pacijenata u to vjeruje. Naime, osim četkice, potrebno je koristiti zubni konac ili interdentalne četkice, ovisno o tome kako izgleda prostor između zuba: “Kod pacijenata koje muči zadah važno je i čišćenje jezika strugačem, budući da se na njegovoj površini nakuplja velik broj bakterija. Pacijentima s protetskim radovima, poput mostova ili implantata, posebno naglašavam obaveznu upotrebu oralnog tuša, koji omogućuje učinkovito čišćenje teško dostupnih područja.”

Foto: Privatna arhiva Marije Badrov

Ipak, ponekad se događa da vas loš zadah prati unatoč tome što redovito perete zube i koristite vodice za ispiranje usta. Razlog tada ne leži u učestalosti čišćenja usne šupljine, već u njezinoj kvaliteti. Ovdje je potrebno skrenuti pozornost na tehniku četkanja zuba koju ljudi često zanemaruju: prekratko, preslabo ili djelomično četkanje plohe zuba neće rezultirati čistim zubima. Ovo je osobito izraženo uz rub desni gdje se plak najviše nakuplja. Korištenje vodica za ispiranje usta neće imati nikakav učinak ako plak nije mehanički uklonjen s površine zuba. Zubne paste i vodice su same po sebi odlična stvar, ali bez temeljitog i pravilnog četkanja zapravo samo privremeno otklanjaju loš miris, ali ne rješavaju njegov uzrok.

Osobe koje imaju krunice, mostove, implantate ili neadekvatne ispune posebno su ranjiva skupina. Sva ova mjesta na kojima je obavljana intervencija su plak-retentivna područja i zahtijevaju dodatnu pažnju. Osim toga, kako smo već spomenuli, čišćenje jezika ne smije se preskočiti, posebno kod pacijenata koje muči halitoza.

11 vrsta lošeg zadaha – evo što svaki od njih govori o vašem zdravlju

“Iako je halitoza najčešće rezultat neadekvatne oralne higijene, što posljedično dovodi do karijesa i bolesti zubnog mesa, loš zadah može biti posljedica različitih lokalnih i općih čimbenika. To uključuje infekcije usne šupljine, suhoću usta, određene prehrambene i životne navike poput pušenja i konzumacije alkohola. Također, halitoza može biti povezana i s ozbiljnijim općim stanjima, poput šećerne bolesti, ciroze jetre, bolesti bubrega, hormonskog disbalansa u trudnoći i menopauzi, kroničnog želučanog refluksa, kroničnih respiratornih bolesti, ali i karcinoma usne šupljine. Zanimljivo je da neka istraživanja pokazuju da osobe koje pate od anksioznosti i depresije također imaju veću sklonost razvoju halitoze”, spomenula je dr. Badrov još neke uzroke pojave halitoze.

Stres, način života i određene namirnice često su krivci za loš zadah

Neke namirnice i prehrambene navike mogu pogoršavati zadah, a da toga nismo svjesni. Preskakanje obroka i namjerno gladovanje dovodi do smanjenog lučenja sline i pojačanog razgradnog metabolizma. To može uzrokovati neugodan miris usne šupljine. Također, hranjenje prema pravilima keto dijete potiče stvaranje  ketonskih tijela koja daju karakterističan zadah po acetonu.

Ako često jedete masnu, prženu i začinjenu hranu ona nepovoljno utječe na probavu i mogući želučani refluks. Konzumacija bijelog brašna, šećera ili drugih namirnica bogatih rafiniranim ugljikohidratima pogoduje pojavi bakterija u usnoj šupljini. Luk i češnjak omiljene su namirnice mnogima od nas, ali poznate su po spojevima koji se izlučuju putem daha, dok mliječni proizvodi kod određenih osoba potiču razgradnju proteina od strane bakterija i stvaranje neugodnih mirisa. Kisela hrana doprinosi iritaciji i promjenama u usnoj šupljini.

Foto: Privatna arhiva Marije Badrov

Iako kisela pića nisu najbolji izbor, ona koja se smatraju najvećim neprijateljem usne šupljine su alkohol i kava jer smanjuju zaštitnu ulogu sline i isušuju usnu sluznicu.

Dr. Marija Badrov napominje da se u konačnici radi o ukupnom načinu prehrane: “Važno je naglasiti da nije riječ samo o pojedinačnim namirnicama, već o ukupnim prehrambenim navikama koje, ako su neuravnotežene, mogu značajno utjecati na pojavu i trajanje halitoze.”

Loš zadah se rijetko kada povezuje s načinom života i količinom stresa, a zapravo uvelike pridonosi razvoju halitoze. Kronični stres čest je uzročnik smanjenog lučenja sline i suhih usta što dovodi do smanjenja zaštitne funkcije usne šupljine i omogućuje lakši razvoj bakterija čija se pojava manifestira lošim zadahom. Osim toga, kad ste pod stresom često nesvjesno dišete kroz usta, ne možete jesti redovito ili preskačete obroke, a sve to pogoduje nastanku halitoze.

Gingivitis: Kako prepoznati, zaustaviti i spriječiti upalu desni

“Način života općenito igra veliku ulogu. Pušenje i konzumacija alkohola isušuju oralnu sluznicu i mijenjaju mikrobiološku ravnotežu. Nepravilna prehrana, nedovoljan unos tekućine i loše higijenske navike dodatno doprinose problemu. Osim toga, psihološki čimbenici poput anksioznosti i depresije povezani su s većom učestalošću halitoze, dijelom zbog fizioloških promjena, a dijelom zbog smanjene brige o oralnom zdravlju”, kaže stomatologinja.

Halitoza je rijetko kada rezultat samo jednog faktora. Češće se radi o kombinaciji više problematičnih navika: “Kao što bih željela istaknuti, u suradnji s mojom mentoricom, izv. prof. dr. sc. Antonijom Tadin na Medicinskom fakultetu u Splitu, nedavno smo proveli istraživanje čiji rezultati još nisu objavljeni. Bilo je zanimljivo uočiti da je među osobama koje su primijetile neugodan zadah njihova kvaliteta života značajno smanjena. Sudionici su navodili ograničenja u društvenim interakcijama, smanjenje intimnih odnosa i strah od socijalne stigmatizacije, što dodatno ističe važnost rane dijagnostike i edukacije o prevenciji halitoze.”

Potencijalne bolesti i rješenje

Dobra je vijest da je loš zadah rijetko kada znak ozbiljnije bolesti. Obično se radi o lokalnim uzrocima u usnoj šupljini. Ipak, ne biste ga trebali zanemariti ako je dugotrajan i ne poboljšava se unatoč prilagodbi i poboljšanju oralne higijene (četkanje, interdentalno čišćenje i čišćenje jezika). Moguće je da se tada radi o nekom sistematskom stanju koje je potrebno liječiti.

Pažnju je potrebno obratiti i ako primjećujete bol, klimavost zuba, krvarenje desni, osjećaj suhoće, promjene u okusu ili rane koje ne zacjeljuju u roku dva tjedna. Ako se uz neki ili više od ovih simptoma pojavljuju i umor, nenamjerni gubitak tjelesne mase, žgaravica, otežano disanje ili općenito drugačiji osjećaj u tijelu, pametno je javiti se stručnjaku.

Freepik

“Kod osoba s nekontroliranom šećernom bolešću zadah može imati karakterističan miris po acetonu, dok kod bolesnika s kroničnom bubrežnom insuficijencijom ili cirozom jetre zadah može poprimiti amonijakalni ili karakterističan “urinast” miris. U takvim slučajevima preporučuje se najprije stomatološki pregled, a po potrebi i dodatna obrada u suradnji s liječnikom opće medicine ili drugim specijalistima, kako bi se isključila ili na vrijeme otkrila eventualna ozbiljnija bolest”, upozorila je dr. Badrov kada je vrijeme za posjet liječniku.

Pazite što grickate: Ovih devet stvari stomatolozi nikad ne bi stavili u usta - pa nemojte ni vi

Važno je shvatiti da ne postoji brzo rješenje za rješavanje lošeg zadaha jer svako “maskiranje” pomoću pastila, žvakaćih guma, vodica za ispiranje usta ili osvježivači daha ne rezultiraju konačnim rješenjem, već samo kratkotrajnim poboljšanjem. Halitoza gotovo uvijek zahtijeva dublji i sustavan pristup temeljen na pravilnoj oralnoj higijeni. Svakako je pametno javiti se stomatologu kako bi se dijagnosticirali i otklonili problemi poput karijesa, bolesti desni ili pregledala plak-retentivna mjesta kod pacijenata na čijim je zubima intervenirano. Suradnja s liječnikom dentalne medicine najbolji je način da stanete na kraj neugodnom zadahu i prevenirate značajnije probleme koji bi mogli nastati u budućnosti.