Kronična opstruktivna plućna bolest, poznata kao KOPB, jedna je od najčešćih i najpodcjenjivanijih bolesti dišnog sustava današnjice. Iako se često povezuje s “teškim pušačima”, ova bolest puno je kompleksnija i opasnija nego što se čini na prvi pogled.

KOPB postupno oštećuje dišne putove i plućno tkivo, zbog čega oboljeli godinama imaju sve veće poteškoće s disanjem. Proces je spor, ali stalan: isprva se javljaju blagi jutarnji kašalj i zadihanost pri fizičkom naporu, a kasnije se razvija kronična opstrukcija dišnih putova koja onemogućuje normalno izdisanje zraka iz pluća. Zbog toga oboljeli često opisuju osjećaj “zarobljenog zraka” i stalne borbe za dah.

Najveći uzrok KOPB-a je pušenje, no bolest se može razviti i kod ljudi izloženih kemijskim parama, prašini, zagađenju ili jakim dimovima. Postoji i genetska sklonost, pa se KOPB ponekad javlja i kod osoba koje nikada nisu zapalile cigaretu. Ono što KOPB čini posebno opasnom jest činjenica da se simptomi razvijaju godinama i često se pripisuju “starenju”, lošoj kondiciji ili prolaznim infekcijama. Mnogi oboljeli potraže liječničku pomoć tek kada su pluća već ozbiljno oštećena.

Freepik

Svjetski dan KOPB-a, koji se obilježava 19. studenoga, podsjeća koliko je važno rano prepoznavanje simptoma i pravovremena dijagnoza. Ipak, mnogi još uvijek nisu svjesni ranih znakova bolesti, dostupnih terapija i važnosti prestanka pušenja. Razumjeti KOPB prvi je korak prema boljem upravljanju ovom bolešću i sprječavanju njezina napredovanja, a kako bismo to postigli, razgovarali smo s Ivicom Belinom, predsjednikom Koalicije udruga u zdravstvu.

Svakodnevni problemi oboljelih i svjesnost građana Hrvatske o KOPB-u

Ivica Belina za početak nam je govorio o preprekama i problemima s kojima se susreću osobe oboljele od KOPB-a u Hrvatskoj te smo saznali da se oni ne razlikuju previše od od drugih država u Europi. Sve ovisi o uznapredovalosti bolesti, uvjetima u kojima oboljela osoba živi, kao i o dobi i komorbiditetima (prisutnosti drugih bolesti i stanja) kod svakog pojedinog pacijenta.

“Opće tegobe vezane uz bolest su zadihanost i osjećaj nedostatka zraka, opća slabost, smanjena tjelesna pokretljivost, smanjena radna sposobnost. Tu je naravno i teška stigma bolesti, jer se bolest u javnosti najčešće povezuje s pušenjem duhanskih proizvoda što može uzrokovati i samookrivljavanje oboljelih i probleme mentalnog zdravlja (tjeskoba, depresija)”, objašnjava na Ivica Belina.

Kada govorimo o specifičnostima vezanima za bolest, a koje se vežu isključivo za Hrvatsku spomenuo je problem nejednolike dostupnosti zdravstvene zaštite s obzirom na regionalnu pripadnost i nisku razinu zdravstvene pismenosti kod građana. Također, veliki udio građana ne shvaća opasnosti pa nastavlja živjeti s nepoželjnim životnim navikama (debljina, pijenje alkohola i konzumacija duhanskih proizvoda).

“Kao osvrt na ovo posljednje, mislim da je nakon postavljanja dijagnoze KOPB-a kod pušača jedna od najtežih stvari upravo prestanak pušenja”, naglasio je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Osobna arhiva: Ivica Belina

Naš sugovornik smatra kako građani u Hrvatskoj o kroničnim nezaraznim bolestima, osobito onima povezanima sa stilom života, ne žele znati ništa sve dok ih sami ne iskuse ili dok nekom bliskom nije potrebna pomoć. Pozitivnim je istaknuo nacionalni program za rano otkrivanje raka pluća.

Putem programa se ciljana skupina (aktivni ili bivši pušači u dobi od 50 do 75 godina) poziva na skrining. Prijava ide preko liječnika obiteljske medicine zbog čega i je odaziv dobar. Na taj način otkrivaju se i druge plućne bolesti, pa i KOPB u ranim fazama kada je liječenje i značajno usporavanje napredovanja bolesti mnogo uspješnije.

“Potrebno je puno više govoriti o bolestima dišnog sustava u javnosti kako bi se kolektivna svijest stanovništva promijenila”, poručuje Ivica Belina.

Zagađenje zraka iznimno je opasno za oboljele

Već smo nekoliko puta pisali o problemu zagađenosti zraka u Hrvatskoj, a ponajviše na području grada Zagreba. Naime, posljednjih tjedana kakvoća zraka bila je iznimno loša, čak opasna i “u crvenome”. Prisjetimo se: zrak u Zagrebu tijekom zimskih mjeseci često ulazi u crvenu zonu zbog povišenih vrijednosti PM2.5 čestica. Glavni lokalni izvor zagađenja su mala kućna ložišta na drva. Zagađenje zraka dodatno pojačavaju uvjeti bez vjetra, dugotrajna magla i visok tlak. Osim lokalnih izvora, dio zagađenja dolazi prijenosom iz susjednih država. Povišene PM2.5 čestice mogu pogoršati dišne i kardiovaskularne tegobe, osobito kod starijih osoba i kroničnih bolesnika.

Zašto je zrak u Zagrebu tako loš, iako industrije gotovo i nema?

Ivica Belina osvrnuo se na osjetljivost oboljelih od KOPB-a: “Oboljeli od KOPB-a su znatno više podložni infekcijama, osobito respiratornog sustava, kao i zaraznim bolestima. Nakon ukidanja pandemijskih mjera, ostatak građana, uz izuzetak imunokompromitiranih osoba, počeo se ponašati "normalno" i relativno opušteno, dok su oboljele osobe u povećanom riziku od zaraze i težih oblika zaraznih bolesti i infekcija. Nažalost, društvena svijest o utjecaju okolišnih faktora na zdravlje stanovništva nije ni izbliza dovoljno razvijena, te joj se ne pridaje potrebna pažnja, a upravo je to i jedan od glavnih uzročnika oboljenja.”

Za sve koji se bore s ovom bolešću važno je podizati svijest o cijepljenju protiv respiratornih zaraznih bolesti, adekvatnoj prehrani, tjelovježbi i boravku na čistom i svježem zraku.

Kako zdravstveni sustav i udruge mogu pomoći?

Veću svjesnost o samoj bolesti i njezinim simptomima moglo bi se postići uvođenjem više informacija o čimbenicima rizika, prevenciji i ranim simptomima bolesti. Isto tako o potrebi pravovremene dijagnoze i početka liječenja za koje bi sustav trebao osigurati odgovarajuće uvjete na nacionalnoj razini. Dobar korak bila bi i identifikacija posebnih rizičnih skupina koje su u profesionalnom okruženju izložene faktorima rizika, kao i smanjiti štetnost okolišnih faktora na najmanju moguću mjeru.

Učinkovita prevencija bilo koje kronične nezarazne bolesti zapravo nije moguća tek tako, već je za nju potrebno da bude predmetom društvenog dogovora. Mora se omogućiti smanjenje rizika od obolijevanja na svim razinama društva, a što bi trebao provoditi i organizirati zdravstveni sustav.

Što zrak koji udišemo radi našem mozgu? Veliko istraživanje dalo zabrinjavajuće rezultate

Ivica Belina govorio nam je i o ulozi udruga u podizanju svjesnosti o bolesti: “Udruge pacijenata i njihovih obitelji, prijatelja i svih onih koji žele raditi u dobrobit određene skupine oboljelih osoba, pa tako i oboljelih od KOPB-a najviše rade na edukaciji oboljelih o životu sa svojom bolešću, vlastitom utjecaju na svoje zdravstveno stanje, osnaživanju i pružanju psihosocijalne potpore oboljelima, razmjeni iskustava oboljelih te savjetima za uspješnije navigiranje u hrvatskom zdravstvenom sustavu.”

“Mislim da je jedna od najvažnijih uloga udruga pacijenata suočavanje i borba sa teretom stigme vezane uz bolest, te destigmatizacija oboljelih. Vrlo je važno reći da pušenje nije jedini uzrok KOPB-a i da na njegov razvoj kod pojedinca mogu utjecati različiti okolišni faktori, kao i nasljeđe”, dodao je.

Kada su u pitanju rani simptomi, dakle kada osobe pate od kašlja ili otežanog disanja već neko vrijeme, naš je sugovornik poručio da liječnika posjete što prije i ne daju strahu o tome što će saznati da ih zaustavi. Neznanje je ono najgore za naše zdravlje, a odgađanje dijagnoze neće riješiti problem, već ga vrlo vjerojatno pogoršati.