Sigurno ste puno puta u životu čuli da vam je netko rekao da mu je srce slomljeno. Možda ste se i sami tako osjećali. No, jeste li znali da uistinu postoji medicinsko stanje tog naziva? Radi se o takotsubo sindromu koji je ime dobio po japanskom vrču širokog dna i uskog vrata kojim ribari love hobotnice. Prvi ga je opisao japanski kardiolog 1990. godine jer srce u tom stanju na snimci izgleda tako da mu je vrh napuhan, a baza uska.

Ako roditelj ima Parkinsonovu bolest, hoće li je razviti i dijete? Evo što znamo o genetici

Za više informacija o ovom stanju obratili smo se kardiologinji Eni Kurtić koja nam je na samom početku objasnila kako je došlo do toga da se takotsubo sindrom popularno naziva sindromom slomljenog srca: “Naziv "slomljeno srce" pojavio se zato što bolest često izbije nakon teškog gubitka, najčešće smrti bliske osobe. Postoji i suprotna varijanta, tzv. sindrom sretnog srca, kod kojeg je okidač bila prevelika radost kao što je vjenčanje, dobitak, dugo očekivani susret. Naziv je lijep, ali pomalo vara. Zvuči kao nešto romantično i bezopasno, a bolest to nije.”

Sindrom slomljenog srca ne znači da srce uistinu puca

Potrebno je napomenuti da okidač za bolest ipak ne mora uvijek biti emocionalni, već je to mnogo češće fizički problem kao što je teška infekcija, operacija, napadaj astme ili pogoršanje kronične plućne bolesti, moždani udar, epileptički napadaj. Osim toga, kod otprilike svake treće osobe okidač nije moguće prepoznati i stanje se jednostavno samo dogodi. 

Kada je u pitanju veliki stres, mozak naredi nadbubrežnim žlijezdama da u krv izbace veliku količinu adrenalina i srodnih hormona. Kod takvih pacijenata izmjerene su razine adrenalina i po nekoliko puta više nego kod ljudi uslijed infarkta. Toliko adrenalina odjednom djeluje otrovno na srčane stanice i steže najsitnije krvne žile u srčanom mišiću. Srce se tada privremeno "ošamuti" i prestane se normalno stezati. Vrh srca, koji je najosjetljiviji, prestane se kontrahirati i rastegne se poput balona, dok se baza srca steže jače nego inače.

Magnific

“Emocionalni okidači mogu biti smrt bliske osobe, svađa, strah, financijski problemi, ali i sasvim pozitivni događaji. Jačina događaja ne određuje hoće li se bolest pojaviti. Kod osjetljive osobe dovoljan je i naizgled sitan stres. Zato činjenica da se nije dogodilo ništa dramatično nikako ne isključuje ovu dijagnozu”, objašnjava kardiologinja. 

U prvim satima takotsubo sindrom ne razlikuje se od infarkta

Dr. Kurtić upozorava da je stanje iznimno opasno upravo zato što se u prvim satima ne razlikuje od infarkta pa je iznimno važno hitno doći do bolničkog prijema. Svaki se bolesnik zbrinjava kao da pati od infarkta dok god se ne dokaže suprotno. Bitna razlika koja se s vremenom uočava je ta da kod takotsubo sindroma nijedna arterija nije začepljena i srčani mišić ne odumire. 

“Kod dijagnoze nam pomažu i nalaz magnetske rezonancije srca te odnos pojedinih vrijednosti u krvi, koji je kod Takotsuba karakterističan. Važno je napomenuti da razliku ne može procijeniti ni bolesnik ni liječnik u ordinaciji bez ovih pretraga. Zato su odlazak u bolnicu na hitni prijem ne smije odgađati”, upozorila je kardiologinja. 

Simptomi na koje je potrebno obratiti pažnju identični su onima infarkta:

• nagla bol ili pritisak u prsima,
• nedostatak zraka,
• lupanje srca,
• znojenje i osjećaj tjeskobe,
• rjeđe gubitak svijesti,
• u težim slučajevima može doći do vode na plućima, 
• opasnih poremećaja ritma ili srčanog zastoja, koji ponekad bude prvi znak.

Dr. Kurtić savjetuje da reagirate što brže možete: “Odmah nazovite 194 ili 112 i ne čekajte da bol prođe. Ne vozite se sami do bolnice, a ako je hitna dostupna pričekajte njihovo vozilo.  Brza dijagnostika ne služi samo tome da se potvrdi takotsubo, nego prije svega da se isključi infarkt kod kojeg svaka minuta znači spašeni srčani mišić. Brza reakcija spašava život u oba slučaja.”

Ne zna se zašto većinom pogađa žene

Zanimljiva činjenica jest to da su većina pacijenata oboljelih od ovog sindroma žene, čak oko 90 posto njih. Obično se radi o ženama u razdoblju nakon menopauze, u kasnim šezdesetim godinama. Pravi razlog još uvijek nije poznat, a pretpostavlja se da bi to moglo imati veze s padom estrogena nakon menopauze jer on štiti krvne žile i ublažava djelovanje adrenalina na srce. Kad ga nestane, srce postaje osjetljivije na hormonalni udar, a sitne krvne žile lošije reagiraju.

Dr. Kurtić ipak kaže kako je ovo i dalje samo hipoteza, a ne znanstveno dokazan uzrok. Naglasila je i da je rizik veći kod osoba koje pate od tjeskobe ili depresije, kod nekih neuroloških bolesti i kod onkoloških bolesnika. S druge strane, muškarci obolijevaju znatno rjeđe, ali kod njih je bolest teža i smrtnost je više nego dvostruko veća nego kod žena. Okidač je gotovo uvijek neka teška fizička bolest, a ne emocionalni događaj.

Ne radi se o stanju koje ne ostavlja nikakav trag

Iako se dugo mislilo kako se radi o bezazlenom stanju koje ne ostavlja trag, danas se zna da se u akutnoj fazi ozbiljne komplikacije razviju kod svakog petog bolesnika. Dolazi do akutnog zatajenja srca, teškog pada tlaka, ugruška u srcu i opasnih poremećaja ritma. 

Magnific

“Smrtnost tijekom boravka u bolnici je oko 4 posto, a dugoročno je usporediva s onom nakon pravog infarkta. Nakon oporavka srce se na nalazima obično vrati u normalu, ali dio bolesnika mjesecima poslije osjeća umor, zaduhu i slabiju kondiciju. Istraživanja pokazuju da to nije "samo psiha", već u srcu ostaju suptilne promjene koje standardni nalaz ne pokaže. Zato ti bolesnici trebaju kardiološko praćenje, a ne uvjeravanje da im je sve u redu”, objašnjava kardiologinja zašto je važno pratiti stanje svakoga tko je preživio takotsubo sindrom. 

Iako je ponovljeni takotsubo moguć, srećom nije čest i tek oko dva posto pacijenata godišnje doživi novu epizodu, ponekad i više godina nakon prve. Za stanje još uvijek nije pronađen lijek, a terapija se određuje individualno, ovisno o tijeku bolesti i drugim komorbiditetima.

Pregled koji spašava glavu u nekoliko sekundi: Radiologinja objašnjava kada je CT nezamjenjiv

Dr. Kurtić za kraj je poslala važne poruke koje bi željela da svaki pacijent zna:

1. Simptomi se ne razlikuju od infarkta. Zovite 194 ili 112, uvijek.
2. Okidač ne mora biti tragedija, a često ga uopće nema.
3. Fizički okidači kao što su infekcija, operacija ili pogoršanje plućne bolesti češći su nego ljubavni jadi. 
4. "Slomljeno srce" zvuči bezopasno. Nije!
5. Ako se nakon oporavka i dalje osjećate loše, javite se kardiologu.