Danas je pojam rehabilitacije mnogo širi nego se često misli. Naime, rehabilitacija pacijenata se ne provodi samo nakon zbrinjavanja ozljeda i operacija, već je i dio liječenja bolesti kralježnice, osteoartritisa, reumatskih bolesti, kronične boli, moždanog udara, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti te ozljeda živčanog sustava. Osim toga, ulogu igra kardiološka i pulmološka rehabilitacija: nakon infarkta, operacije srca ili kod kroničnih plućnih bolesti. Provodi se i iznimno je važna za krajnji ishod kod onkoloških bolesnika, osoba sa sarkopenijom i sindromom krhkosti te svih pacijenata kod kojih je cilj očuvanje pokretljivosti, samostalnosti i kvalitete života.

“Rehabilitacija danas više nije samo oporavak nakon operacije ili ozljede, nego važan dio liječenja brojnih akutnih i kroničnih bolesti. Najveća promjena je individualizirani pristup,  terapija se planira prema potrebama, funkcionalnim mogućnostima i ciljevima svakog pacijenta”, kaže dr. Danijela Klarić s kojom razgovaramo o tome što sve spada u rehabilitaciju i koje su novosti na ovom području.

Boli vas kuk? Liječnica otkriva kada je vrijeme za pregled specijalista

U posljednje vrijeme velik dio života općenito predstavljaju moderne tehnologije robotike i virtualne stvarnosti, a ova dostignuća nisu zaobišla ni medicinu. Bitan napredak i promjene ostvaruju se novim znanjima o neuroplastičnosti, razvoju regenerativne medicine i funkcionalne elektrostimulacije.

Dr. Klarić ipak naglašava da unatoč ovim novostima, temelj rehabilitacije ostaju stručna procjena liječnika, pravilno dozirana terapijska tjelovježba i aktivno sudjelovanje pacijenta: “Najbolje rezultate daje kombinacija različitih metoda prilagođenih svakom pacijentu. Temelj rehabilitacije i dalje je medicinska terapijska tjelovježba, uz manualnu terapiju, funkcionalni trening i edukaciju pacijenta. Prema potrebi koriste se robotizirana rehabilitacija, virtualna stvarnost, biofeedback, funkcionalna elektrostimulacija, terapija udarnim valom, laser te drugi suvremeni postupci. Nijedna metoda nije čudesno rješenje sama za sebe, uspjeh ovisi o pravilnoj dijagnozi, individualnom planu liječenja i aktivnom sudjelovanju pacijenta.”

Pravodoban početak rehabilitacije jedan je od ključnih čimbenika uspješnog oporavka

Rehabilitaciju je najbolje započeti što je ranije moguće s obzirom na zdravstveno stanje pacijenta jer organizam tada ima najveći potencijal za oporavak. Odgađanje rehabilitacije može imati negativne učinke na pacijenta jer dolazi do gubitka mišićne snage, ukočenosti zglobova, razvoja kronične boli i sporijeg povratka svakodnevnim aktivnostima. Također, ako se rehabilitacija odgađa kod neuroloških bolesnika propušta se razdoblje najveće sposobnosti mozga za oporavak.

Foto: Privatna arhiva Danijele Klarić

Dr. Danijela Klarić ističe koliko je važna komunikacija liječnika i pacijenta te individualna procjena stanja organizma jer je individualizirani program jedan od najvažnijih preduvjeta uspješne rehabilitacije. Dva pacijenta s istom dijagnozom često neće imati iste potrebe ni iste ciljeve, pa je program potrebno prilagoditi općem zdravstvenom stanju, dobi, razini tjelesne aktivnosti, zanimanju pacijenta i njegovim očekivanjima. Ovakav pristup omogućit će brži i sigurniji oporavak, bolje dugoročne rezultate te manji rizik od ponovne ozljede ili razvoja kroničnih tegoba.

Rehabilitacija je završena kada se vrati funkcija

Mnogi pacijenti pogrešno vjeruju da je rehabilitacija završena onog trenutka kada prestane bol, ali to nije točno. Povratak normalnom životu moguć je tek kada se vrati funkcija. Upravo ovaj prerani povratak punim aktivnostima, neredovito izvođenje propisanih vježbi i očekivanje da će fizikalne procedure same riješiti problem neke su od čestih grešaka pacijenata koje spominje dr. Klarić. Spomenula je i da poneki pacijenti vjeruju kako će pojačavanjem intenziteta vježbanja brže ozdraviti, a to, naravno, nije istina: “Rehabilitacija mora biti postupna i prilagođena fazi cijeljenja tkiva. Upravo su redovitost, strpljenje i suradnja s rehabilitacijskim timom ključ uspješnog oporavka.”

Zašto se rekreativci ozljede baš kada odluče biti aktivni? Ortoped upozorava na greške

Odluku o završetku rehabilitacije potrebno je prepustiti liječniku koji će je temeljiti na objektivnoj procjeni pokretljivosti, mišićne snage, ravnoteže, koordinacije i sposobnosti izvođenja svakodnevnih ili sportskih aktivnosti. Njegov cilj nije samo ukloniti simptome koje pacijent osjeća nego omogućiti siguran povratak poslu, rekreaciji ili sportu uz što manji rizik od ponovne ozljede.