Mnogi ljudi vjeruju da su slabljenje pamćenja i fizičke sposobnosti neizbježan dio starenja. No novo istraživanje sugerira da takav pogled nije uvijek točan. Znanstvenici su otkrili da se kod značajnog broja ljudi starijih od 65 godina mentalne i fizičke sposobnosti mogu čak i poboljšati.

Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Yale analiziralo je podatke prikupljene tijekom više od deset godina na uzorku od oko 11.000 starijih Amerikanaca. Rezultati pokazuju da gotovo polovica sudionika nije slijedila očekivani obrazac postupnog propadanja, piše Geriatrics.

Mnogi stariji ljudi zapravo napreduju

Istraživači su pratili dvije ključne pokazatelje starenja, kognitivne sposobnosti i brzinu hodanja. Brzina hodanja u gerijatriji se često naziva i svojevrsnim “šestim vitalnim znakom” jer može ukazivati na opće zdravstveno stanje, rizik od hospitalizacije ili gubitka funkcionalnosti.

U nekim geografskim područjima ljudi žive znatno dulje nego u ostatku svijeta: Mit ili istina?

Rezultati su pokazali da je oko 45 posto sudionika tijekom praćenja poboljšalo barem jednu od ove dvije sposobnosti. Oko 32 posto sudionika ostvarilo je bolje rezultate u testovima kognitivnih sposobnosti, dok je 28 posto sudionika s vremenom postalo fizički brže u hodu. Zanimljivo je da kod mnogih ispitanika ta poboljšanja nisu bila mala ili statistički nevažna, već su prelazila razine koje liječnici smatraju klinički značajnima.

Važnu ulogu ima način na koji razmišljamo o starenju

Jedno od najzanimljivijih otkrića istraživanja odnosi se na psihološki aspekt starenja. Znanstvenici su primijetili da su osobe koje imaju pozitivniji pogled na starenje češće pokazuju napredak u mentalnim i u fizičkim sposobnostima. Drugim riječima, način na koji ljudi razmišljaju o vlastitom starenju može imati stvaran utjecaj na njihovo zdravlje i funkcioniranje u kasnijoj životnoj dobi.

Freepik

Autori istraživanja smatraju da bi takvi rezultati mogli promijeniti način na koji društvo gleda na starost. Umjesto da se starenje promatra isključivo kao razdoblje neizbježnog propadanja, trebalo bi ga shvatiti kao razdoblje u kojem su stabilnost, otpornost pa čak i napredak itekako mogući.

Znanstvenici upozoravaju da se pogrešna slika o starenju često stvara zbog načina na koji se analiziraju podaci. Kada se promatra prosjek cijele populacije starijih osoba, često se vidi opći pad kognitivnih i fizičkih sposobnosti. No kada se analiziraju individualni putovi pojedinaca, slika je znatno složenija. Velik broj starijih ljudi zadržava stabilne sposobnosti, a dio njih čak i napreduje. Zbog toga smatraju da bi se u budućnosti trebalo više pažnje posvetiti individualnim promjenama, a ne samo prosječnim trendovima.

Mogućnost novih pristupa zdravom starenju

Rezultati ovog istraživanja otvaraju prostor za razvoj novih pristupa zdravom starenju. Ako način razmišljanja o starosti može utjecati na mentalne i fizičke sposobnosti, tada bi edukacija i promjena društvenih stavova mogli imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja starijih osoba. Stručnjaci ističu da starenje nije nužno ravna linija koja vodi prema postupnom slabljenju. Kod mnogih ljudi ono može uključivati razdoblja stabilnosti, otpornosti pa čak i stvarnog napretka.