Zašto ljudi u nekim dijelovima svijeta žive znatno dulje nego drugdje, pitanje je koje znanstvenici proučavaju desetljećima. Takozvane „plave zone” postale su globalno poznate kao područja s iznimno visokim udjelom ljudi koji doživljavaju duboku starost, često i više od 100 godina. No posljednjih godina pojavile su se sumnje: jesu li ti podaci doista točni ili se radi o pogreškama u evidencijama?

Novo znanstveno istraživanje donosi jasniji odgovor. Prema analizi objavljenoj u stručnom časopisu The Gerontologist, neke od poznatih plavih zona doista su stvarna žarišta dugovječnosti, dok su druge s vremenom izgubile taj status.

Tajna života od 117 godina: znanstvenici otkrili što je činilo Mariju Branyas posebnom

Kako bi neko područje uopće moglo nositi naziv plave zone, mora ispunjavati stroge kriterije. Riječ je o jasno definiranom geografskom području s iznimno velikim brojem ljudi koji su tijekom posljednjih 150 godina doživjeli najmanje 90 godina života. Ključno je i postojanje pouzdanih dokumenata koji potvrđuju datum rođenja i smrti, uključujući matične knjige i crkvene arhive. Osim same dugovječnosti, važan je i podatak da ljudi u tim regijama često zadržavaju dobro zdravlje i vitalnost duboko u starosti, što je danas rijetkost u mnogim dijelovima svijeta.

Potvrđene plave zone

Sardinija, Italija

Najčvršće znanstvene dokaze ima područje u istočno-središnjem dijelu Sardinije, u regiji Ogliastra. Ondje je udio stogodišnjaka među osobama rođenima između 1880. i 1900. bio višestruko veći nego u ostatku Europe. Posebno je zanimljivo da je omjer muškaraca i žena koji dožive 100 godina gotovo jednak, što nije uobičajeno na globalnoj razini.

Tri navike koje mogu promijeniti vaše zdravlje u 2026. godini

Znanstvenici su ovdje detaljno provjeravali podatke, uspoređujući civilne i crkvene zapise te rekonstruirajući obiteljska stabla kako bi isključili mogućnost pogrešaka ili zamjene identiteta.

Freepik

Ikaria, Grčka

Mali grčki otok u Egejskom moru također zadržava status plave zone. Kada je prvi put identificiran 2009. godine, udio stanovnika starijih od 90 godina bio je oko tri puta veći od grčkog prosjeka. I kasniji podaci potvrđuju da je riječ o području s iznimnom koncentracijom vrlo starih ljudi.

Zone koje gube status

Okinawa, Japan

Nekada simbol dugovječnosti, Okinawa više ne ispunjava sve kriterije. Iako su generacije rođene prije 1940. imale iznimno visoku stopu stogodišnjaka, kasniji naraštaji pokazuju znatno slabije rezultate. Istraživači navode da su ratna razaranja i snažna zapadnjačka promjena načina života, djelomično povezana s dugogodišnjom vojnom prisutnošću SAD-a, negativno utjecali na zdravlje stanovništva.

Nicoya, Kostarika

Sličan trend uočen je i na poluotoku Nicoya. Muškarci rođeni prije 1930. često su doživljavali 100 godina, no kod mlađih generacija taj se obrazac ne ponavlja. Do 2010. godine područje izvorne plave zone smanjilo se na tek četvrtinu nekadašnje veličine, dok su se nova područja dugovječnosti pojavila sjevernije u zemlji.

Zajedničke značajke i nove nade

Zajednička karakteristika klasičnih plavih zona je relativna izoliranost. Otoci i teško dostupna područja omogućila su razvoj specifičnih životnih navika, prehrane i snažnih društvenih veza. Upravo se stil života, a ne genetika, sve češće navodi kao ključ dugog i zdravog života. Istraživači pritom ističu da se danas istražuju i nova potencijalna žarišta dugovječnosti u Nizozemskoj, Kini i na karipskom otoku Martinique, no ta područja tek trebaju proći temeljitu znanstvenu provjeru.