Prošli tjedan grijali smo juhu u mikrovalnoj bez puno razmišljanja, a danas se sve češće postavlja pitanje što zapravo ulazi u naš organizam zajedno s hranom. Gotova jela u plastičnoj ambalaži dio su svakodnevice i simbol praktičnosti, osobito u užurbanim danima.

Uzrokuje li mikroplastika u tijelu bolesti? Evo što znanost kaže o rizicima i kako se zaštititi

Ipak, novo izvješće Greenpeace Internationala, koje analizira 24 znanstvene studije, upozorava na potencijalne zdravstvene i okolišne rizike plastike koja dolazi u kontakt s hranom, piše Euronews.

“Microwave safe”

Prema autorima izvješća, oznaka “microwave safe” u pravilu se odnosi na to da se ambalaža neće rastopiti ili deformirati pri zagrijavanju. Ona ne jamči da tijekom zagrijavanja ne dolazi do otpuštanja mikroskopskih čestica plastike ili kemijskih aditiva u hranu.

Jedna od analiziranih studija pokazala je da se nakon pet minuta zagrijavanja može osloboditi između 326.000 i 534.000 mikro i nanoplastičnih čestica u simulirane prehrambene uvjete. Nanoplastika je dovoljno sitna da potencijalno može ući u krvotok i organe.

Kemikalije u plastici

Plastika može sadržavati više od 4.000 različitih kemikalija, od kojih mnoge nisu regulirane kada je riječ o ambalaži za hranu. Dio tih spojeva povezuje se s poremećajima hormona, plodnošću, metaboličkim bolestima, kardiovaskularnim rizicima i neurološkim razvojnim poremećajima. Prema podacima iz izvješća, najmanje 1.396 kemikalija iz plastike koja dolazi u kontakt s hranom već je detektirano u ljudskom organizmu.

Freepik

Izloženost raste pri višim temperaturama, duljem zagrijavanju, kod oštećenih ili istrošenih posuda te kod masne hrane koja lakše apsorbira kemikalije. Drugim riječima, način upotrebe ambalaže ima važnu ulogu.

Što kažu europske institucije?

U Europskoj uniji plastika u kontaktu s hranom regulira se kroz tzv. migracijske limite za poznate kemijske tvari. No za same mikroplastične čestice trenutno ne postoje specifični pragovi.

Europska agencija za sigurnost hrane već je ranije istaknula potrebu za dodatnim istraživanjima, standardiziranim metodama testiranja i preciznijim procjenama rizika. Procjena mogućih zdravstvenih učinaka mikroplastike u hrani, vodi i zraku trenutačno je u tijeku, a rezultati se očekuju do kraja 2027. godine.

Mikroplastika više nije samo ekološki problem, evo zašto brine i liječnike

Plastična ambalaža čini oko 36 posto globalne proizvodnje plastike. Osim mogućeg utjecaja na zdravlje, problem je i okolišni. Višeslojna ambalaža teško se reciklira, a razgradnjom nastaju mikro i nanoplastične čestice koje završavaju u tlu, rijekama i morima te se ponovno vraćaju u prehrambeni lanac.

Izvješće ne tvrdi da će svaka plastična posuda automatski uzrokovati bolest. No otvara pitanje jesu li postojeće regulative i oznake dovoljne da potrošačima pruže potpunu informaciju. U vremenu kada je praktičnost često važnija od pripreme obroka kod kuće, rasprava o sigurnosti ambalaže postaje jednako važna kao i rasprava o kvaliteti same hrane.