Mikroplastika je postala neizbježan dio suvremenog života. Nalazi se u vodi koju pijemo, hrani koju jedemo, zraku koji udišemo i odjeći koju nosimo. Riječ je o sitnim česticama plastike, manjima od pet milimetara, koje nastaju razgradnjom većih plastičnih predmeta ili se namjerno dodaju proizvodima poput kozmetike, boja i sredstava za čišćenje. Zbog svoje rasprostranjenosti mikroplastika je pronađena u gotovo svim ekosustavima, ali i u ljudskom tijelu.

Istraživanja su potvrdila prisutnost mikroplastike u različitim ljudskim tkivima i organima, uključujući mozak, srce, posteljicu i reproduktivne organe. Otkrivena je i u urinu, majčinom mlijeku te u prvoj stolici novorođenčadi, što upućuje na vrlo ranu izloženost. Iako znanstvenici još ne mogu sa sigurnošću reći kakve su dugoročne posljedice, sve je više razloga za oprez, piše Stanford Medicine.

Istraživanje otkriva: Povećala se koncentracija mikroplastike u ljudskom mozgu

Studije provedene na životinjama i ljudskim stanicama pokazale su da mikroplastika može potaknuti upalne procese, oslabiti imunološki sustav, oštetiti stanice i utjecati na metabolizam. Veliki pregled znanstvenih radova upućuje na moguću povezanost s problemima probavnog, dišnog i reproduktivnog sustava, kao i s povećanim rizikom od nekih oblika raka. Jedno od prvih istraživanja provedenih izravno na ljudima pokazalo je da osobe kod kojih je mikroplastika pronađena u krvnim žilama imaju veći rizik od srčanog i moždanog udara.

Poseban rizik za djecu i još uvijek otvorena pitanja

Posebna zabrinutost odnosi se na djecu, čiji se organi još razvijaju. Mikroplastika je u nekim istraživanjima pronađena duboko u tkivima krajnika djece, što otvara pitanja o mogućem utjecaju na hormonski i imunološki sustav. Znanstvenici pritom naglašavaju da su ova istraživanja tek početak te da još uvijek nedostaju jasni odgovori o količinama, trajanju zadržavanja u tijelu i razlikama među vrstama plastike.

Freepik

Iako je potpuno izbjegavanje mikroplastike nemoguće, stručnjaci ističu da se izloženost može smanjiti. Preporučuje se ograničiti korištenje jednokratne plastike, ne zagrijavati hranu u plastičnim posudama, koristiti staklene ili metalne spremnike, birati odjeću od prirodnih vlakana i smanjiti svakodnevnu uporabu plastičnih proizvoda.

Zašto mlađi muškarci danas imaju niže razine testosterona? Znanost ima nekoliko odgovora

Znanstvenici upozoravaju da odgovornost ne može biti isključivo na pojedincima. Dugoročno smanjenje rizika zahtijeva promjene u proizvodnji plastike, regulaciju industrije i razvoj sigurnijih alternativa. Dok se čekaju jasniji znanstveni odgovori, informiranost, umjerenost i briga o općem zdravlju ostaju najrazumniji pristup.