TikTok i slične društvene mreže posljednjih su godina postali iznimno plodno tlo za bezbroj influencera i tvrtki koje oglašavaju svoje wellness proizvode, govore o najučinkovitijim dijetama i trikovima za brzo mršavljenje, “čarobnim” serumima za njegu kože i superhrani zbog koje se nikada nećete osjećati napuhnuto ili umorno. No, na samom je početku potrebno naglasiti da je velika količina toga što se reklamira, od savjeta do proizvoda, zapravo upitne kvalitete i učinkovitosti. 

Nažalost, to ponekad može predstavljati i opasnost za zdravlje, posebno kada se radi o osobama narušenog imuniteta. Zbog toga je važno dobro paziti čije savjete slijedimo i oko svakog novog trenda savjetovati se sa stručnjakom koji će potvrditi da se radi o nečemu što nam zaista može pomoći ili nas upozoriti da bi nam takav proizvod ili savjet mogao naštetiti.  O tome kakav je Tik Tok wellness sadržaj koristan, a kakav može biti iznimno opasan, govori nutricionistica Amanda Gaši.

Savjeti o dijetama i brzom mršavljenju najpopularniji su wellness sadržaji 

“Pretilost i prekomjerna tjelesna masa jedan su od gorućih globalnih problema današnjice, tako da se velik broj prehrambenih mitova „vrti“ oko viralnih dijeta te redukcijskog pogleda na određene namirnice i nutrijente s ciljem mršavljenja. Primjeri toga su: „ugljikohidrati debljaju“, „masna hrana potiče stvaranje masnog tkiva“, „voće sadrži šećer i deblja“, „ne smijete jesti nakon 18 sati“, „ako treniraš možeš jesti što god želiš“, „keto dijeta je najbolja opcija za svakoga“, „zdrava hrana se može jesti u neograničenim količinama” i slično. Ovo su neki od najpopularnijih mitova vezanih za mršavljenje, a ima ih još puno. Vjerujem da smo se svi s njima susreli”, kaže na samom početku nutricionistica. 

No, ovakve tvrdnje koje su često potpune zablude nisu ograničene samo na temu mršavljenja, već se često odnose i na to da ljudi hranu dijele na onu zdravu i nezdravu, a činjenica je da će većina nutricionista reći kako se o hrani ne može govoriti na taj “crno-bijeli” način. 

Magnific

Ekstremne dijete i viralni “quick fix” sadržaji su koji se konzumiraju u ogromnim količinama, a nutricionistica otkriva da bi glavni razlog takvoj viralnosti mogli biti upravo potencijalni brzi rezultati u kombinaciji s njihovim lakim postizanjem. Naravno da većini ljudi odlično zvuči ideja da će, ako se samo mjesec dana pridržavaju neke dijete, postići željeni cilj, a nakon toga se moći vratiti na stare obrasce s potpuno novim izgledom i kilažom. 

TikTok poludio za “fibermaxxingom”: Stručnjaci kažu da trend ipak ima smisla

Mnogi nisu spremni na dugoročnu promjenu prehrambenih i životnih navika, pa traže nešto što će ih usrećiti na brzinu. Ipak, problemi koji se stvaraju godinama rijetko su kad rješivi u tako kratkom roku kako društvene mreže prikazuju. Za promjenu prehrambenih navika je potrebna prilagodba i, često, određena odricanja. Ovdje se ne misli nužno na hranu, već na činjenicu da se za uravnotežen obrok ponekad treba provesti nešto više vremena u kuhinji. Amanda Gaši naglašava da se dugoročno svakako više isplati raditi na promjenama obrazaca prehrane nego ostajati u začaranom krugu rigoroznih dijeta koje u većini slučajeva donose samo privremene rezultate.

Detoks organizma i superhrana

Ljudsko tijelo samo po sebi ima vrlo učinkovite mehanizme detoksikacije, primjerice, bubrege, jetru, probavni sustav i pluća. Detoks dijete se, s druge strane, oslanjaju na rigorozne i vrlo restriktivne obrasce prehrane, a zapravo ne postoji dovoljno znanstvenih dokaza koji bi potvrdili njihovu učinkovitost: “Rekla bih da je za našu prehranu i zdravlje ipak važnije ono što radimo svaki dan. Dugoročno na naše zdravlje puno veći učinak imaju uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljan unos tekućine i kvalitetan san, nego kratkotrajni „detoks“ režimi i brza rješenja.”

Magnific

Često se govori i o takozvanoj “superhrani”, a Amanda Gaši upozorava da ne postoji službena definicija “superhrane” kojom bismo po jasnim kriterijima mogli svrstati neku namirnicu u tu kategoriju. Prema većini općih rječnika definicija superhrane glasi: “Namirnica koja je iznimno bogata nutrijentima (vitaminima, mineralima, antioksidansima) i koja se smatra posebno korisnom za zdravlje i dobrobit organizma.”

Konzumacija hrane visoke nutritivne gustoće jest poželjna, ali čovjeku nije dovoljno da se hrani samo takvim namirnicama, već se mora fokusirati na cjelokupnu prehranu. 

“Cilj pravilne i održive prehrane je da se u nju mogu ukomponirati sve namirnice, no bitna je ravnoteža unosa nutrijenata i energije. U skladu s time, “superhrana” može biti koristan koncept za usmjeravanje izbora prema nutritivno bogatijim namirnicama, ali dugoročno zdravlje i kvaliteta prehrane proizlaze iz raznolike, uravnotežene i održive prehrane kao cjeline”, kaže nutricionistica. 

Pa kako onda prepoznati radi li se o korisnom savjetu ili neutemeljenoj tvrdnji? 

Iznimno je važno paziti na to koga pratite i kome ukazujete povjerenje. Dakle, jako je važno provjeriti od koga dolazi neki savjet o prehrani ili mršavljenju. Stručne osobe koje svoje savjete temelje na dostupnoj znanstvenoj literaturi i formalnom obrazovanju koje su stekle, bez problema će ih argumentirati te dati izvor informacija za neku temu ako im pošaljete upit. 

Jedete li dovoljno lubenice? Evo zašto je upravo ona kraljica ljeta

“Kao što ne biste liječnika pitali kako popraviti automobil jer to nije njegova struka, tako ni od nestručnih osoba ne možete očekivati znanstveno utemeljen savjet o prehrani”, opisuje slikovito nutricionistica. 

Druga bitna stvar na koju je potrebno pripaziti svakako su već spomenuta ekstremna i brza rješenja upakirana s bombastičnim naslovima i velikim obećanjima. U tim se slučajevima obično radi o lažnom oglašavanju ili barem preuveličavanju potencijalnih rezultata.

Viralni trendovi mogu dovesti do krive slike o tome što je poželjno

Još jedna opasnost društvenih medija, posebno za mlade ljude podložne manipulaciji, svakako jest utjecaj na njihov odnos prema hrani i vlastitom tijelu. Amanda Gaši komentira: “Mnogi prehrambeni trendovi nisu vođeni zdravljem, već estetikom. Dolazi do toga da se na prehranu gleda kao na alat do željene linije. Svi volimo lijepo izgledati, ali prehrambeni ciljevi bi ipak trebali ići u smjeru poboljšanja zdravlja i dugovječnosti, a ne se vezati uz smanjenje broja kilograma uz određenu namirnicu ili režim prehrane. Posebice je problematično ako se obećavaju brza rješenja, pa dolazi do razočaranja kad se ipak ne postigne tako brzi napredak.”

Magnific

Kada se prehrani pristupa na način da se fokus stavlja na određene namirnice, kao što brojni viralni trendovi to rade, dolazi do gubitka osnovnih principa pravilne prehrane, a to su raznolikost, umjerenost i ravnoteža. Nutricionisti uvijek savjetuju da svaka namirnica može biti dio zdrave i pravilne prehrane. Iznimka su oni kod kojih postoje određena medicinska stanja zbog kojih osoba mora izbjegavati određenu namirnicu, ali to su posebne situacije i prehrana takvih osoba obično se koordinira u suradnji s liječnikom.

Nutricionistica otkriva koja bi hrana trebala češće biti na vašem tanjuru

Važno je znati da je osnova realnog i održivog pristupa zdravoj prehrani temeljena na izbjegavanju ekstrema bilo koje vrste. To znači da nema potrebe za strogim zabranama, već bi naglasak trebalo staviti na dugoročno održive navike hranjenja prilagođene svakom pojedincu.

“Pravilna prehrana ne mora biti komplicirana. Ona uključuje raznolike i nutritivno bogate namirnice, kao što su voće i povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, izvore proteina (meso, riba, jaja, mlijeko i mliječne namirnice), zdrave masti (plava riba, maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi) u umjerenim i uravnoteženim količinama. Uz njih, u prehranu se u umjerenim količinama smiju uvrstiti i sve ostale namirnice, bez osjećaja krivnje. Upravo to prehranu čini dugoročno održivom. Osim toga, bitno je obroke konzumirati redovito te pratiti signale gladi i sitosti, čime razvijamo zdrav odnos prema hrani i svome tijelu. Dugoročno, pravilna prehrana nije ona koja je „savršena“, već ona koja osobu održava zdravom, sretnom i zadovoljnom”, zaključuje Amanda Gaši.