Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da otpornost bakterija na antibiotike doseže zabrinjavajuće razine diljem svijeta. Prema novom Globalnom izvješću o nadzoru antimikrobne otpornosti 2025., svaka šesta laboratorijski potvrđena bakterijska infekcija u 2023. godini bila je otporna na standardne antibiotike.

Između 2018. i 2023. godine, otpornost na antibiotike porasla je kod više od 40% praćenih kombinacija patogena i antibiotika, s prosječnim godišnjim porastom od 5 do 15 posto, pokazuje analiza podataka iz preko 100 zemalja prijavljenih u WHO-ov Globalni sustav za nadzor antimikrobne otpornosti i uporabe antibiotika (GLASS).

„Antimikrobna otpornost nadmašuje napredak moderne medicine i prijeti zdravlju obitelji diljem svijeta“, poručio je glavni direktor WHO-a, dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, naglašavajući potrebu za odgovornom primjenom antibiotika, jačanjem sustava dijagnostike i razvojem novih lijekova.

Najveća otpornost u Aziji i na Bliskom istoku

Prema WHO-u, otpornost bakterija na antibiotike najviša je u Jugoistočnoj Aziji i istočnom Mediteranu, gdje je jedna od tri infekcije otporna na liječenje. U Africi je otporna svaka peta infekcija. Otpornost je izraženija u zemljama sa slabijim zdravstvenim sustavima, gdje su dijagnostika i pristup liječenju ograničeni.

Revolucija u liječenju kronične boli u leđima: mozak bi mogao postati ključ za trajno olakšanje 

Gram-negativne bakterije predstavljaju najveću prijetnju

Najopasniji porast bilježe Gram-negativne bakterije, koje su odgovorne za neke od najsmrtonosnijih infekcija. Među njima se posebno izdvajaju Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae, koje uzrokuju teške infekcije krvotoka, često praćene sepsom i zatajenjem organa.

Više od 40% sojeva E. coli i 55% sojeva K. pneumoniae sada je otporno na treću generaciju cefalosporina, osnovni antibiotik za liječenje takvih infekcija. U afričkoj regiji otpornost prelazi čak 70%.

Otpornost se širi i na druge ključne antibiotike, uključujući karbapeneme i fluorokinolone, što dodatno smanjuje mogućnosti liječenja. Posljednja linija obrane - tzv. „antibiotici posljednjeg izbora“ - često je preskupa i teško dostupna u zemljama s nižim prihodima.

Napredak u nadzoru, ali potreban jači globalni odgovor

Broj zemalja koje sudjeluju u GLASS sustavu povećao se s 25 u 2016. na 104 zemlje u 2023., no gotovo polovica država još uvijek ne prijavljuje podatke, a mnoge nemaju dovoljno razvijene laboratorijske sustave za praćenje otpornosti.

Politička deklaracija o antimikrobnoj otpornosti, koju su članice Ujedinjenih naroda usvojile 2024., poziva na „Jedno zdravlje“ (One Health) pristup - zajedničko djelovanje ljudskog, životinjskog i okolišnog sektora.

WHO poziva sve zemlje da do 2030. godine osiguraju sustavno prikupljanje i dijeljenje pouzdanih podataka o otpornosti i uporabi antibiotika. Samo tako se mogu donijeti učinkovite politike i liječenja temeljena na stvarnim lokalnim obrascima otpornosti.

Nobel za medicinu: Otkriće koje mijenja liječenje autoimunih bolesti i raka

Više informacija, interaktivne podatke i nacionalne profile moguće je pronaći na WHO GLASS digitalnom nadzornom portalu, koji sada pruža detaljne globalne i regionalne preglede otpornosti i potrošnje antibiotika.

Ana A.