Naš imunološki sustav svakog dana vodi nevidljivu bitku. Bori se protiv milijuna mikroba, bakterija i virusa koji pokušavaju narušiti ravnotežu u tijelu. Ipak, taj sustav, snažan i precizan, mora znati i gdje stati jer ako izgubi kontrolu, počinje napadati vlastite stanice. Upravo u tom finom balansu između obrane i samouništenja leži tajna zdravlja.

Zahvaljujući znanstvenicima Mary Brunkow i Fredu Ramsdellu iz Sjedinjenih Država te Shimoonu Sakaguchiju iz Japana, svijet sada bolje razumije kako taj balans funkcionira, javio je Reuters. Njihovo otkriće o tome kako imunološki sustav „zna“ kada stati donijelo im je ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Rad otvara nova vrata u liječenju autoimunih bolesti i raka, a već više od 200 kliničkih ispitivanja diljem svijeta ispituje potencijal njihovih otkrića.

Kako imunološki sustav zna gdje stati?

Nagrađeni znanstvenici istraživali su mehanizam tzv. periferne imunološke tolerancije, prirodni sustav kontrole koji sprječava da naš imunološki sustav pretjerano reagira. Ključ njihova otkrića su regulatorne T stanice, vrsta bijelih krvnih stanica koje funkcioniraju poput tjelesne „sigurnosne službe“. Može ih se opisati kao čuvare koji paze da imunološke stanice ne počnu napadati vlastiti organizam.

Američka znanstvenica Mary Brunkow i njezin kolega Fred Ramsdell prvi su izolirali gen FOXP3, koji služi kao marker za ove specifične stanice. „One su rijetke, ali iznimno snažne. Djeluju kao kočnica koja smiruje imunološki odgovor kada prijeti da će izmaknuti kontroli“, objasnila je Brunkow.

Japanski pionir i vizija budućnosti bez straha od raka

Shimon Sakaguchi s Osakskog sveučilišta, koji je također među laureatima, godinama je istraživao kako se te stanice mogu aktivirati i koristiti u terapiji. Na konferenciji u Osaki priznao je da ga vijest o nagradi iznenadila: „Mislio sam da bi priznanje moglo doći tek kada naše istraživanje postane u potpunosti primjenjivo u klinikama.“

Tijekom konferencije primio je poziv japanskog premijera Shigerua Ishibe, koji ga je upitao o budućnosti imunoterapije. Sakaguchi je odgovorio jednostavno, ali optimistično: „Vjerujem da će doći vrijeme kada rak više neće biti bolest od koje se strahuje, nego ona koja se može izliječiti.“

Od laboratorija do primjene na ljudima

Otkriće FOXP3 gena i regulatornih T stanica postalo je temelj za razvoj terapija koje bi mogle promijeniti način liječenja bolesti poput upalnih bolesti crijeva, dijabetesa tipa 1 ili multipla skleroze. U tijeku je više od 200 kliničkih ispitivanja koja istražuju kako ove stanice mogu zaustaviti autoimune reakcije ili pomoći u borbi protiv tumora.

Jedan od vodećih projekata vodi Sonoma Biotherapeutics, tvrtka koju je Ramsdell osnovao sa suradnicima, a koja surađuje s američkim farmaceutskim divom Regeneronom. Slične terapije razvijaju i druge globalne tvrtke poput AstraZenece, Bayera i BlueRocka, što pokazuje koliko je ovo područje postalo središte medicinske inovacije.

Nobelova sezona započela medicinom

Nagrada za fiziologiju ili medicinu tradicionalno otvara Nobelovu sezonu. Laureati će primiti zlatnu medalju i novčani iznos od 11 milijuna švedskih kruna (oko 1,2 milijuna dolara) tijekom svečane ceremonije u Stockholmu 10. prosinca, na obljetnicu smrti Alfreda Nobela.

Ove godine nagrada nosi posebno značenje – podsjeća koliko je važno razumjeti vlastiti imunološki sustav i koliko znanost može promijeniti našu budućnost.

Kako je rekla profesorica Marie Wahren-Herlenius iz Karolinska Institutet, koji dodjeljuje nagradu: „Zahvaljujući ovim istraživanjima, bolje razumijemo kako ostati zdravi dok se borimo protiv svijeta mikroba – bez da sami postanemo vlastiti neprijatelji.“

Imunitet na udaru? Ovih 10 namirnica pomoći će vam da ostanete zdravi cijelu jesen