freepik
Zamislite da obična ogrebotina ili infekcija zuba postane ozbiljna prijetnja zdravlju – ili čak životu. Ne zvuči kao znanstvena fantastika? Nažalost, stručnjaci iz australske nacionalne znanstvene agencije CSIRO u izvješću od prije par godina upozoravaju da bi to moglo postati stvarnost. Razlog? Superotporne bakterije, poznate i kao superbakterije, koje više ne reagiraju na lijekove koji su ih donedavno uspješno uništavali. Zvuči zabrinjavajuće, ali ne mora biti beznadno ako reagiramo na vrijeme.
Antimikrobna rezistencija (skraćeno AMR) nastaje kad bakterije, gljivice i drugi mikroorganizmi postanu otporni na lijekove koji su se nekad koristili za njihovo liječenje poput antibiotika. Drugim riječima, lijekovi koji su nam spašavali živote i zdravlje prestaju djelovati. Prema australskoj znanstvenoj agenciji CSIRO, ako se ništa ne poduzme, do 2050. godine AMR bi mogao uzrokovati smrt čak 10 milijuna ljudi godišnje.
Što jesti ako pijete antibiotike? Ove namirnice je ipak pametnije izbjegavati...
Gdje je zapelo?
Borba protiv ove tihe prijetnjezahtijeva suradnju među državama dobru informiranost javnosti i ulaganja. Ako se stvari ne promijene, mogli bismo doživjeti pad životnog vijeka, lošiju kvalitetu života, pa čak i probleme u poljoprivredi – posebno u proizvodnji mesa. AMR se, naime, ne zaustavlja na ljudima; širi se i među životinjama, kao i u prirodi.
Klima sve pogoršava
Klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju. Više temperature i sve češće poplave stvaraju idealne uvjete za širenje opasnih bakterija. Kanalizacija i kišnica postaju njihova nova staništa, upozorava dr. Branwen Morgan iz CSIRO-a.
Nedostaje pravih podataka
Jedan od većih problema je i to što nemamo dovoljno kvalitetnih i lako dostupnih informacija. Australija, primjerice, još uvijek ne zna točno koji su antibiotici učinkoviti u kojoj regiji. A otpornost na osnovne antibiotike, recimo kod urinarnih infekcija kod žena, postaje sve češća, što potiče liječnike da posežu za skupljim i rjeđe dostupnim lijekovima.
Superbakterije ne ugrožavaju samo liječenje običnih infekcija; one otežavaju i složene terapije poput onkološkog liječenja. U nekim slučajevima, infekcije otporne na lijekove su drugi najčešći uzrok smrti kod oboljelih od raka. Ni životinje nisu pošteđene. Iako Australija ima prilično stroga pravila o upotrebi antibiotika u stočarstvu, stručnjaci traže bolji nadzor i praćenje situacije.
Ima li nade?
Ima i to u inovacijama. Stručnjaci predlažu razna tehnološka rješenja:
Važno je da svaki pojedinac razumije zašto nije dobro uzimati antibiotike "na svoju ruku", bez savjeta liječnika. Jer kako su znanstvenici iz CSIRO-a lijepo rekli: "Što više koristimo antibiotike – to ih brže gubimo."
Hrana kao lijek: Sedam prirodnih antibiotika u borbi protiv infekcija
Dijana K.M.