česti problem

Revolucija u liječenju kronične boli u leđima: mozak bi mogao postati ključ za trajno olakšanje 

freepik

freepik

Bilo da se radi o tupoj, stalnoj boli u donjem dijelu leđa ili o oštrom ubodu koji ograničava pokret, kronična bol u leđima pogađa gotovo svaku četvrtu osobu. Neurolog i specijalist za bol dr. Prasad Shirvalkar sa Sveučilišta California u San Franciscu  proučava kako se živčani signali između leđa i mozga mijenjaju tijekom vremena - i kako se te promjene mogu “vratiti unatrag”.

“Kronična bol nije samo produžetak uobičajene boli. Ona mijenja način na koji naš mozak radi”, objašnjava dr. Shirvalkar.

Što zapravo znači kronična bol u leđima?

Kronična bol u leđima traje dulje od tri mjeseca i može imati mnogo uzroka - od degenerativnih promjena na kralježnici i artritisa do oštećenja živaca, upale mišića ili kombinacije svega navedenog. Ponekad, liječnici ne mogu pronaći jasan uzrok, iako je bol stvarna i uporna.

Za razliku od “obične” boli u leđima, koja se javlja povremeno i obično prolazi nakon nekoliko tjedana, kronična bol postaje “ugrađena” u živčani sustav. Mozak tada stvara nove, nepravilne obrasce komunikacije između živaca i centara za osjećaj boli.

Zašto je liječenje kronične boli toliko teško?

“S vremenom kronična bol preoblikuje moždane krugove - oni se doslovno ‘uče’ osjećati bol”, kaže Shirvalkar.

Ta promjena ne pogađa samo živčane putove, nego i dijelove mozga koji upravljaju raspoloženjem, pažnjom i razmišljanjem. Zbog toga kronična bol često dovodi i do depresije, tjeskobe i nesanice.

Akupunktura za bol u leđima, vratu i ramenima: Djeluje li stvarno i što očekivati od tretmana?

Znanstvenici vjeruju da bi razumijevanje kako akutna bol prelazi u kroničnu moglo biti “sveti gral” liječenja boli - jer bi se tada moglo spriječiti njezino trajno “upaljeno” stanje u mozgu.

Što danas pomaže kod kronične boli u leđima?

Liječenje je individualno i često se temelji na pokušajima i pogreškama. Lijekovi djeluju različito kod svakog pacijenta, a ne postoji univerzalno rješenje.

Najčešće se kreće s fizioterapijom, vježbama i promjenom načina života, a zatim se mogu dodati lijekovi, akupunktura ili injekcije za blokadu živaca. Tek ako ništa drugo ne pomaže, razmatraju se invazivniji postupci poput stimulacije leđne moždine, gdje se ugrađuje uređaj koji električnim impulsima smanjuje osjećaj boli

Može li mozak otkriti - i zaustaviti - bol?

U svojem laboratoriju dr. Shirvalkar i njegov tim prvi su u svijetu pomoću posebnih moždanih zapisa pokazali da se razina kronične boli može “pročitati” iz signala mozga. Ti su signali drukčiji od onih koji se pojavljuju kod kratkotrajne boli.

Koristeći ta otkrića, razvili su personalizirani oblik stimulacije mozga: električne impulse koji se aktiviraju samo kada mozak pokaže znakove visoke razine boli. U dvostruko slijepom kliničkom ispitivanju (ni pacijenti ni istraživači nisu znali tko dobiva stvarni tretman), ta metoda se pokazala sigurnom i učinkovitom.

“Zahvaljujući novim tehnologijama mozga i računala, možemo istodobno čitati i mijenjati moždanu aktivnost - i to samo kada je potrebno”, kaže Shirvalkar.

Reumatoidni artritis: Devet aktivnosti koje dokazano smanjuju bol i ukočenost

Takav pristup smanjuje nuspojave i troši manje energije. Cilj je u budućnosti razviti neinvazivnu verziju  ,bez operacije, koja bi bila dostupna većem broju ljudi koji pate od kronične boli u leđima.

Kako spriječiti bol u leđima?

Iako ne postoji čarobni lijek, vježbanje ostaje najbolja prevencija. Redovita tjelesna aktivnost jača mišiće koji podupiru kralježnicu, poboljšava ravnotežu i potiče zacjeljivanje.

“Tjelesna aktivnost ne jača samo tijelo, nego i mozak – potiče stvaranje novih živčanih veza koje mogu ublažiti bol,” kaže Shirvalkar.

Najbolji su umjereni aerobni treninzi poput hodanja, laganog trčanja ili vožnje bicikla, ali i vježbe za core: plenkovi, trbušnjaci, istezanja te joga ili pilates, koji jačaju duboke mišiće trupa i čuvaju kralježnicu stabilnom.

Iako je kronična bol u leđima i dalje jedan od najvećih medicinskih izazova, znanost je korak bliže njezinu razumijevanju – i mogućnosti da se jednom “preokrene” unatrag.

Ana A. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter