Hrvatska se suočava s izazovom generacije – dramatičnim utjecajem digitalnih tehnologija na zdravstveni i psihosocijalni razvoj djece i mladih.

Na okruglom stolu Kluba nezavisnih zastupnica i zastupnika Marije Selak Raspudić, održanom u ponedjeljak u Hrvatskom saboru, stručnjaci iz obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora jednozvučno upozorili na alarmantne posljedice neograničenog korištenja mobitela i društvenih mreža.

Željko Petković (HZJZ): Djevojke danas piju više od mladića, a ovisnosti počinju sve ranije

"Zadnji pravilnik o korištenju mobitela u školama star je deset godina, a u međuvremenu su se životi naše djece dramatično promijenili. Vrijeme je da se zakonski odredi na koji se način i u kojim situacijama mobiteli mogu koristiti u obrazovnom procesu," istaknula je zastupnica Selak Raspudić, čiji se prijedlog dopune Zakona o odgoju i obrazovanju već srijedu raspravlja na plenarnoj sjednici Sabora.

Zdravstvene posljedice: Od kratkovidnosti do dekoncentracije

Posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih, dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, najavila je da će Ministarstvo novim pravilnicima urediti ograničenje korištenja mobitela ne samo na nastavi, već i za vrijeme odmora. "Istraživanja pokazuju da će polovica učenika u budućnosti biti kratkovidna. Moramo zaštititi njihovo zdravlje i privatnost te ih udaljiti od ekrana koji pridonose pretilosti, dekoncentraciji i problemima u razvoju," objasnila je Pavić Šimetin.

Ivana Portolan Pajić, ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, dodala je kako pretjerano korištenje mobitela potiskuje socijalni kontakt i obiteljsko vrijeme. "Prema istraživanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, 40 posto učenika koristi mobitel više od tri sata dnevno, a 11 posto pretjerano igra videoigre. To ima jasne posljedice na mentalno zdravlje te na razvoj jezika i govora," istaknula je.

Ovisnost kao javnozdravstveni problem

Željko Petković, pomoćnik ravnatelja za ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, upozorio je da se ovisnost o tehnologiji sve češće pojavljuje kao javnozdravstveni problem. "Tehnologija može biti korisna, ali bez pravilne regulacije postaje rizik. Radimo na nacionalnoj strategiji ovisnosti koja će uključiti prevenciju, tretman i zakonodavni okvir – bez njega nema sustavnog rješenja," rekao je Petković.

Podatak koji su sociolozi dr. sc. Boris Jokić i dr. sc. Zrinka Ristić Dedić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu predstavili govori više nego dovoljno: čak 85 posto nastavnika podržava zabranu korištenja mobitela tijekom nastave, dok 70 posto učenika sedmih razreda smatra da previše vremena provodi online. Zabrinjava podatak da samo 7 posto učenika tehnologiju koristi kreativno.

Put naprijed: Digitalna higijena i jasne smjernice

Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu, podržala je zakonodavnu inicijativu te istaknula važnost uključivanja djece u dijalog. "Djeci treba pomoći da razviju zdrave navike, empatiju i osjećaj odgovornosti. Ključno je raditi na digitalnoj higijeni – sigurno, uravnoteženo i odgovorno korištenje tehnologije," rekla je.

Ravnatelji škola istaknuli su da su potrebne jasne i provedive smjernice, ali i razlika između osnovnoškolskih i srednjoškolskih pravila. Psihologinja Ljiljana Mikuš iz Hrvatskog psihološkog društva pak upozorila kako je mobitel danas distraktor u učionici jednako kao i u prometu.

Zastupnica Selak Raspudić zaključila je kako je ova inicijativa tek početak šire društvene promjene. "Ako ne zaštitimo djecu od virtualnog svijeta bez granica – izgubit ćemo stvarni svijet u kojem odrastaju."

Okrugli stol pokazao je kako postoji široko razumijevanje potrebe za nacionalnim dogovorom i sustavnom edukacijom djece, roditelja i nastavnika. Hrvatska se time pridružuje europskim zemljama koje su odlučile aktivno zaštititi djecu od negativnih posljedica digitalnog okruženja.