Udruga Roda održala je tematsku konferenciju Roditeljstvo i digitalna ravnoteža - politike po mjeri djece i roditelja, koja je okupila brojne sudionike i sudionice u hotelu Dubrovnik, u Zagrebu i gotovo 300 njih online.
Konferencija je okupila stručnjake, donositelje politika, znanstvenike, predstavnike institucija, odgojno-obrazovnog sustava, udruga i lokalnih zajednica, s jasnom porukom da roditelji trebaju sustavnu podršku i rješenja kako bi svoju roditeljsku i ostale svakodnevne uloge obavljali uspješno i bez iscrpljivanja.
Problem nije samo u ekranima, već u nedostupnom sustavu
Roditelji su danas, kako smo čuli na konferenciji, iscrpljeni. Iscrpljuju ih okolnosti u kojima podižu obitelji, preživljavaju i zamjenjuju brojne pomagačke struke koje su im nedostupne, posebno izvan gradskih središta. Iscrpljuje ih i pokušaj postizanja digitalne ravnoteže u vremenu kada se od njih očekuje stalna dostupnost, dok istovremeno pokušavaju zaštititi djecu od stalne izloženosti digitalnom okruženju. To su potvrdila i izlaganja pozvanih stručnjaka.
Kroz izlaganje prof. dr. sc. Ivane Dobrotić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja je predstavila dio rezultata istraživanja provedenog u okviru ovog projekta, saznali smo da previše djece odrasta u uvjetima koji ne odgovaraju njihovim potrebama. Roditelji najviše ističu osnovne, konkretne stvari: dostupne vrtiće i jaslice, produženi boravak, zdravstvenu zaštitu, sigurnije i fleksibilnije uvjete rada, priuštivo stanovanje i stabilna primanja. Dodatni izazov je što su ti osnovni preduvjeti za stabilan život obitelji regionalno različito dostupni.
Foto: Barbara Trbojević
Što lokalna zajednica može učiniti?
Od izv. prof. dr. sc. Marijane Kletečki Radović s Pravnog fakulteta u Zagrebu čuli smo o mentalnom zdravlju djece i roditelja te što lokalne zajednice mogu učiniti da podrže mentalno zdravlje obitelji. Briga o digitalnom dobrostanju obitelji roditelje brine najviše i prepoznata je kao jedan od najvećih izazova u roditeljstvu, uz mentalno zdravlje djece i sve manje vremena provedenog na otvorenom. Roditelji prepoznaju izazove, ali im nedostaje znanja i alata da se uspješno izbore – trebaju pomoć i podršku zajednice.
Zagrebački model zabrane mobitela u školama
Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, govorio je o nedavnoj preporuci zabrane korištenja mobitela u osnovnim školama, predstavio učinke ove mjere i pokazao jedan od načina kako sustavno pružiti podršku roditeljima u postizanju digitalne ravnoteže u dječjim životima.
Branka Mrzić Jagatić, programska koordinatorica Rode, je na temelju podataka koje je obradila Magdalena Barešić, mag.soc., u izlaganju Roditeljstvo danas - balansiranje između ekrana i stvarnosti, predstavila izazove roditeljstva koji proizlaze iz sveprisutnog digitalnog okruženja i naglasila da i oni koji nisu roditelji prepoznaju ovaj problem.
Kako ekrani utječu na dječji mozak i je li umjetna inteligencija saveznik?
Alisa Aliti Vlašić, stručnjakinja za participativne procese i razvoj javnih politika, predstavila je rezultate strukturiranih dijaloga provedenih u četiri hrvatska grada, na kojima su doneseni korisni zaključci o načinima na koje donositelji politika na nacionalnoj i lokalnoj razini mogu i trebaju podržati roditelje.
Foto: Barbara Trbojević
U nastavku konferencije, doc. dr. sc. Dinko Smilović, dr. med. s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, govorio je o utjecaju ekrana na razvoj dječjeg mozga iz perspektive neuroznanosti. Predstavio je istraživanja o utjecaju izlaganja ekranima od najranije dobi i načinima na koje digitalni uređaji i sadržaji utječu na djecu različite dobi. Zaključio je optimistično, podsjećajući da zbog plastičnosti mozga utjecaj ekrana nije trajan i da se mozak može mijenjati ako se preusmjeri na druge aktivnosti.
Profesorica biologije Helena Valečić iz udruge Suradnici u učenju upoznala nas je s umjetnom inteligencijom u odgoju i obrazovanju i načinima na koje bi se trebala koristiti. Postavila je pitanje je li umjetna inteligencija saveznik, prijetnja ili nešto treće.
Na kraju su sudionici uživo sudjelovali u 30-minutnoj radionici, a oni online imali su priliku postavljati pitanja doktoru Smiloviću i profesorici Valečić.
Zaključna poruka konferencije
Digitalna ravnoteža počinje od odraslih. Roditelji moraju preispitati vlastite navike, društvo mora regulirati digitalni prostor, a djeca trebaju ulaziti u njega sigurno i s kompetencijama koje im omogućuju snalaženje. Kako djeca sve više komuniciraju s umjetnom inteligencijom, nužno je da se roditelji prilagode novoj stvarnosti i aktivno vode djecu kroz digitalni svijet.